Modul 2: rad i odmor
 
Sarajevo 22 ‒ 24. novembra 2019.

Klasična slika rada i radništva kroz njegovu pop-kulturnu, ali i političku reprezentaciju, obično se svodila na industrijskog radnika muškarca u fordistički organiziranoj tvornici, breadwinnera, sindikalno organiziranog i socijalno vezanog uz svoj neposredni radni kolektiv. Ova slika je povijesno vezana uz period poslije Drugog svjetskog rata, obnovu porušene Evrope te njen ekonomski uspon na kapitalističkom Zapadu, ali i na socijalističkom Istoku. Ona je, međutim, u velikoj mjeri nepotpuna i geografski je ograničena na područje Europe, Sjevernu Ameriku i dijelove Dalekog Istoka. Ostatka svijeta, onog koji danas nazivamo globalnim jugom, na ovoj slici nema. Njegova nagla industrijalizacija nastupiti će tek 1970-ih. Na slici ne nalazimo ni radnice. One su minimalno uključene u industrijsku proizvodnju. Njihov rad je društveno nevidljiv, ali ne i manje bitan. Kućanski ili reproduktivni rad koji dominantno obavljaju žene, ključan je i bez njega  bi radnik vrlo teško otišao na posao ispavan, čistih gaća i punog trbuha što je nužno za odrađivanje smjene. Trebamo imati na umu da je ova slika isječak jednog prilično kratkog perioda u povijesti kapitalizma, u obliku tzv. države blagostanja, koji se počinje gasiti 1970-ih kroz različite ekonomske krize, lomove burzi i divljanje cijena nafte. U konačnici te krize dovode i do društvenih nemira, ratova, neoliberalnih politika i uništavanja sindikalizma kakvog smo poznavali. Ove promjene rezultiraju  prostornom transformacijom rada, od mikro-prostora tvornice i njegove reorganizacije pod utjecajem nove tehnologije, do nove globalne podjele rada kroz izmještanje proizvodnje na svjetsku periferiju, odnosno globalni jug.

Kroz modul “Rad i odmor” i njegove zasebne tematske blokove, zahvatiti ćemo upravo ove povijesne te rodne i geografske dimenzije rada kroz različite discipline i teorijske perspektive uključujući istoriju, sociologiju, feminizam, te kulturalne i radničke studije. Poseban naglasak ćemo staviti i na politički aspekt rada, odnosno zaštitu radničkih prava i organizaciju radništva kroz sindikate. Iako je ranije spomenuta globalna transformacija rada korijenito promijenila radničko organiziranje, sindikalizam je i dalje jedini u stanju obezbijediti dostojanstvene uslove rada, slobodno vrijeme i odmor. 

 

 

Raspored
Petak 22.11. 2019
Javno predavanje – “Sindikati, socijalni pokreti i pitanje organizovanja” Miloš Baković Jadžić .
Subota 23.11. 2019
“Rad u teorijskoj i historijskoj perspektivi” Marko Grdešić

“Pravo na odmor” Ines Tanović Sijerčić

“Izazovi sindikalnog djelovanja u privatnom sektoru u BIH danas“ Mersiha Beširović i Fikret Plivčić, STBiH

Nedjelja, 24.11.2019
“Uvod u neplaćeni kućanski rad” Mario Kikaš

“Između rodne podjele i feminizacije rada: žena, majka, radnica” Lejla Gačanica 

 “Žene, rad i reforme”  Nela Porobić Isaković

Program

 

Sindikati, socijalni pokreti i pitanje organizovanja, Miloš Baković Jadžić
Kratki opis 

Sindikalnom pokretu, koji je na prostorima bivše SFRJ uveliko “nesnađen” nakon sloma socijalizma, svakako je potrebno ideološko i organizaciono “osveženje”. Šta bi ono moglo sadržati? Ni u zemljama kapitalističkog centra nije sjajna situacija kada su u pitanju organizovanja u borbi za radnička prava, ali svakako je bolja. Možemo li primeniti iste pristupe i u zemljama periferije, posebno postsocijalističke? Kakav je generalno domet radničkog internacionalizma danas i čemu služe globalne sindikalne federacije? Mogu li sindikati ostati mimo politike?

Miloš Baković Jadžić je sociolog i politički aktivista iz Beograda. U poslednjih petnaest godina je učestvovao u više progresivnih socijalnih inicijativa u Srbiji. Član je Centra za politike emancipacije i Levog samita Srbije. Jedan je od pokretača Studija socijalizma i predavača na političkoj školi Foruma Roma Srbije. Dugodišnji je predavač i na sindikalnim forumima i seminarima.

Rad u teorijskoj i historijskoj perspektivi, Marko Grdešić
Kratki opis 

Predavanje će dati uvod u problem ljudskog rada iz teorijske i historijske perspektive. Jedna od temeljnih karakteristika ljudi jest ta da oni rade. Međutim, oko rada se pojavljuju brojna pitanja. Je li poželjno da ljudi rade? Ili bi trebali raditi manje? Je li poželjno da rade na način na koji to rade u modernim društvima? Je li industrijski rad neizbježan? Različiti teorijski pogledi na kapitalizam – primjerice Adama Smitha, Karla Marxa, Karla Polanyija i Johna Maynarda Keynes – su različito gledali na problem rada te na moguće načine njegove regulacije. Povijest modernog kapitalizma je povijest različitih koncepcija rada. Nakon drugog svijetskog rata, uspostavljen je novi oblik regulacije rada koji je rad regulirao državom blaogstanja i sindikatima na zapadu te socijalizmom na istoku. Nakon pada berlinskog zida, radnička prava su u defanzivi. Raspada se “društveni ugovor” kapitala i rada. Recentni trendovi 21. stoljeća, poput prekarijata i automatizacije, postavljaju stara pitanja o radu na nov način. Razmišljati o radu zapravo znači razmišljati o prirodi društva u kojem živimo.

Marko Grdešić je docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Magistrirao je političke znanosti na Central European University u Budimpešti i na University of Wisconsin-Madison u SAD te je doktorirao sociologiju na University of Wisconsin-Madison. Bavi se političkom sociologijom i političkom ekonomijom, s posebnim fokusom na teme kao što su populizam i industrijski odnosi. Njegov doktorski rad objavljen je kao knjiga pod naslovom “The Shape of Populism: Serbia Before the Dissolution of Yugoslavia” u izdanju University of Michigan Press u SAD. Objavljivao je u raznim akademskim časopisima kao što su East European Politics and Society, Europe-Asia Studies, Nationalities Papers, Theory and Society itd. Također, popularne i polemičke tekstove objavljuje na internetskim portalima H-Alter i Ideje.hr.

Pravo na odmor, Ines Tanović Sijerčić
Kratki opis 

Pitanje odmora oduvijek je bilo klasno pitanje. I dok su odmor svi trebali i željeli, rijetki su ga mogli priuštiti. Kroz gotovo cijelu ljudsku istoriju, odmor je bio privilegija bogatih, te jedno od najvažnijih polja sindikalne i radničke borbe. Na ovom predavanju proći ćemo kroz kratki istorijat razvoja odmora, s naglaskom na koncept odmora i radničkih odmarališta u socijalističkoj Jugoslaviji, te zajednički analizirati odmor današnjice i budućnosti. 

Ines Tanović Sijerčić je aktivistica, povjesničarka umjetnosti i novinarka. Istraživački se bavi temama odmora, rada i sindikalnog organiziranja danas. Živi i radi u Sarajevu, kao projekt koordinatorica u Udruženju za umjetnost i kulturu Crvena.

Izazovi sindikalnog djelovanja u privatnom sektoru u BIH danas, Mersiha Beširović i Fikret Plivčić (STBiH)
Kratki opis

Sindikalno organizovanje je danas pod višestrukim pritiscima. Izmjenjeni uslovi rada, globalno restrukturiranje proizvodnje, tehnološka transformacija koja zahvata sve više sektora samo su neki od uzroka. Ovo je posebno vidljivo u privatnom sektoru, odnosno tamo gdje je sindikalno organizovanje istovremeno najslabije ali i najpotrebnije. Sindikalno organizovanje u Bosni i Hercegovini suočeno je i sa posebnim izazovima koji su posljedica političko-administrativne organizacije zemlje te nagomilanih društvenih problema. Predavanje će ponuditi kratki pregled današnjeg sindikalnog pokreta u Bosni i Hercegovini, dati kritički osvrt na organizaciju pokreta te će detaljnije ispitati odnose između politike i sindikalnog organizovanja uključujući i specifičnosti bosanskohercegovačkog ‘socijalnog dijaloga’. Poseban naglasak će biti na izazovima s kojima se sindikalni rad suočava u tzv. realnom sektoru, a koji svoje izvore imaju i u nepovoljnom pravno-političkom okviru, ali i u nepovoljnoj društvenoj klimi koju karakterizira nizak setepen društvenog povjerenja što ima svoje posljedice i na sindikate. U drugom dijelu predavanja, fokus će biti na budućnosti sindikalnog organizovanja i važnosti uključivanja mladih u sindikalni rad te na specifičnim i netipičnim iskustvima organizovanja u okviru Sindikata trgovine Bosne i Hercegovine. Diskusija će se fokusirati na veze između sindikata i članstva, kampanje usmjerene na jačanje sindikalnog uticaja, te na važna iskustva iz terenske prakse sindikalnog rada u sektoru trgovine i usluga koji pred sindikalne aktiviste postavlja posebne zadatke.

Mersiha Beširović je dugogodišnja sindikalna radnica i aktivistica sa bogatim iskustvom sindikalnog rada u bosanskohercegovačkom sindikalnom pokretu. Od 2009. godine obavlja funkciju Predsjednice Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBIH) gdje, zajedno sa saradnicima i saradnicama, nastoji jačati kapacitete i poziciju radništva u ovim sektorima gdje su uslovi rada među najlošijim, a stepen sindikalnog organiziranja među radništvom najnižim.

Fikret Plivčić je Sekretar STBiH i regionalni povjernik za područje Sarajeva. U sklopu projekta pružanja besplatne pravne pomoći svim članovima/icama STBiH, ali i šire, radi na zastupanju članova/ica pred disciplinskim komisijama i medijaciji između radnika i poslodavaca.

Uvod u neplaćeni kućni rad, Mario Kikaš
Kratki opis 

Kroz ovo predavanje bavit ćemo se temom društvene reprodukcije, odnosno rada koji je potreban za proizvodnju najvažnije robe – radne snage. Taj segment ekonomije je u većini društvenih i historijskih znanosti bio posve ignoriran do pojave feminističkog pokreta, odnosno autorica koje su počele politički i teorijski artikulirati pitanje ženskog, odnosno kućanskog rada koji održava radnu snagu na životu. U ovom kratkom uvodu u problematiku kućanskog rada upoznat ćemo se sa osnovnim pojmovima marksističkog feminizama, autoricama koje su doprinijele razvoju njegovog pojmovnog aparata kao i kampanjama koje su podigle svijest o važnosti reproduktivnog rada. Jednako tako, postavljat ćemo pitanja o tome na koji način u različitim periodima povijesti društvo pristupalo ovoj problematici kroz izgradnju institucija koje su bile zadužene za društvenu reprodukciju.

Mario Kikaš je novinar i publicist. Na Centru za ženske studije u Zagrebu drži predavanja o socijalističkom feminizmu  u sklopu modula posvećenog povijesti ženskog pokreta. Istraživački se bavi temom rada i organiziranja radnika u kulturnim i kreativnim industrijama. Član je Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).

Između rodne podjele i feminizacije rada: žena, majka, radnica, Lejla Gačanica
Kratki opis

Razmatrajući pravo na rad važnim dijelom emancipacije žena, potrebno je imati u vidu da sam pristup tržištu rada nije nužno značio ili rezultirao ekonomsko-socijalnom jednakošću muškaraca i žena. U BiH su vidljive razlike u svim segmentima radnih odnosa: zapošljavanja, radnih mjesta, plata, radnog statusa, odmora. Majčinstvo predstavlja otežavajuću okolnost prilikom dobijanja i zadržavanja posla, odnosno napretka. Tako se u vrijednost i konkurentnost radne snage neminovno uključuje njihov privatni život, a opšta društvena odgovornost za natalitet se stavlja na žene-radnice. U kakvom su odnosu identiteti žena – majka – radnica; međusobno dopunjujući, uslovljeni, isključivi? Kojim ih redoslijedom slažemo? U kojoj mjeri je prisutan uticaj tradicionalnih rodnih uloga na održavanje rodnih nejednakosti na poslu? Predavanje će se baviti ovim pitanjima portretirajući današnje radnice i njihova iskustva u BiH.

Lejla Gačanica je doktorandica pravnih nauka, trenutno radi kao pravna savjetnica i neovisna istraživačica. Oblasti njenog zanimanja su rodna ravnopravnost, suočavanje sa prošlošću sa fokusom na kulturu sjećanja, ustavno pravo. Autorica je objavljenih članaka, analitičkih, naučnih i istraživačkih radova u ovim oblastima.

Žene, rad i reforme, Nela Porobić Isaković
Kratki opis

Bosanskohercegovačko društvo je kontinuirano predmet političko-ekonomskih reformi. Od 2014. godine te reforme poprimaju isključivo ekonomski karakter te BiH ulazi u intenzivni period reformi jasno utemeljenim na neoliberalnim principima deregulacije, privatizacije i opsežnih mjera štednje. Jedno od centralnih pitanja kako prethodne tako i nove reformske agende jeste rad, odnosno fleksibilizacija i liberalizacija tržišta rada. Povremeno se koristi argument da će ovakve reforme biti povoljne i za žene jer će investicije privučene ovakvim reformama dovesti do otvaranja novih radnih mjesta, na čemu će profitirati i one. Međutim, reforme utemeljene na neoliberalnim principima rijetko ostaju bez negativnih implikacija za jednakosti u društvu, pa tako i za rodnu jednakost. U BiH se situacija dodatno usložnjava kad uzmemo u obzir sva neriješena pitanja proistekla iz rata, posebno socio-ekonomske prirode. Rat, odnosno ratne posljedice, su pored roda, nešto što reformski dokumenti uopšte ne prepoznaju. Predavanje će se baviti pitanjem uticaja reformskih procesa na rodnu jednakost u BiH, s fokusom na pitanje rada – šta znači fleksibilizacija tržišta rada, te ko su gubitnici i dobitnici ovakvih reformi? Nadalje, predavanje će se baviti pitanjem prostora koji reforme otvaraju, alternativno zatvaraju, za tzv. ekonomsko “osnaživanje“ žena, te neophodnim investicijama koje bi ženama omogućile pristup radu.

Nela Porobić je feministkinja i aktivistkinja koja već duži niz godina prati socijalne, ekonomske i političke procese u BiH, s naglaskom na mirovne pregovore i post-ratnu rekonstrukciju. U posljednje vrijeme se posebno fokusira na političko-ekonomske reforme u sklopu tzv. Reformske agende i pretpristupnih pregovara sa EU, te uticaj predloženih reformi na rodnu jednakost i socijalnu pravdu. Nela trenutno radi u Women's International League for Peace and Freedom (WILPF) na pitanjima feminističke političke ekonomije i ko-autorica je izvještaja Feministički osvrt na postkonfliktno restrukturiranje i oporavak – slučaj BiH.