Raspored
29. april ‒ 06. maj 2020

Online.

Program

 

Brisanje istorije solidarnosti, nevidljivost kapitalističke političke ekonomije i žensko pitanje u post-jugoslovenskom kontekstu, Sonja Avlijaš

Kratki opis 

Predložiću tezu da je način restrukturiranja ekonomije poslao u kuće neke žene koje su u socijalizmu radile, i na taj način retradicionalizovao rodne odnose. Da su loši poslovi ti koji su doveli do veće ženske ekonomske zavisnosti od muževa koji su i sami istraumirani od pritiska da održe dignitet u kontekstu nemogućnosti da se ekonomski staraju o svojim bližnjima. Da je urušavanje kvaliteta javnih usluga otežao proces odgajanja dece. A istaći ću i da je potreba da se napravi društveni konsensus oko tranzicionog restrukturiranja privrede namenski skrenuo priču u pravcu tradicije, primitivizma, i ostalih „karakteristika“ za koje se onda mogu okriviti pojedinačni muškarci, umesto da se krivi sistem koji se osnažuje na temeljima raz-razvoja koji nam se dogodio..

Dr Sonja Avlijaš je politička ekonomistica i naučna saradnica  na  Institutu za ekonomske nauke u Beogradu i Laboratoriju za interdisciplinarnu evaluacija  javnih politika (LIEPP) pri Science Po,  Pariz.

Također je i stipendistica Wayne Vuchinich 2020. na Sveučilištu Stanford,no njen je posjet uslijed epidemije odgođen. Sonjino istraživanje fokusirano je na iskustvo postsocijalističke tranzicije u Istočnoj Europi i kako nam ono može pomoći da razumijemo evoluciju kapitalističkih političkih ekonomija u doba globalizacije. Postdoktorski studij je završila između 2016. i 2018. na LIEPP-Sciences Po, a doktorirala  na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE). Njena doktorska disertacija ispituje kako pojedine strategije gospodarskog razvoja u zemlji oblikuju mogućnosti za žene na  tržištu rada. Urednica je u  ‘Europe in Question’ Discussion Paper Series pri LSE-u od 2016., a po primitku nagrade EACES za najbolju doktorsku disertaciju 2018 godine, postala je i  članica Izvršnog odbora Europskog udruženja za komparativne ekonomske studije (EACES). Prije LSE-a  2011. godine, radila je u Uredu potpredsjednika Vlade Srbije, a kao neovisna savjetnica surađivala je s Europskom komisijom, UN Women, ILO, Svjetskom bankom i USAID-om.

Redovan rad u vanrednim okolnostima. Trgovkinje na prvoj liniji fronta, Mersiha Beširović

Kratki opis

Pandemija koronavirusa dubinski je poremetila prethodno postojeće radne odnose. Ukupna ekonomska aktivnost je značajno smanjena, veliki broj radnica i radnika je već ostao bez posla, drugi rade pod dodatnim opterećenjem i izloženi zdravstvenom riziku, a mnoge najavljene mjere će, čini se, samo dodatno ugroziti ionako nezavidnu poziciju velikog broja zaposlenih. Predavanje će se fokusirati na evoluciju situacije u sektoru trgovine u Bosni i Hercegovini od prvobitne panike do trenutnog stanja u kojem trgovine uglavnom rade punim kapacitetima. Pažnja će biti na izazovima i problemima s kojima se radnice i radnici susreću u svakodnevnom radu ‘na prvoj liniji’ kao i one i oni koji su ostali bez posla, te će se ispitati šta se dešava sa radničkim pravima u kontekstu vanredne situacije u sektoru trgovine, ali i u drugim sektorima. Na osnovu iskustva rada Sindikata trgovine Bosne i Hercegovine u najskorijem periodu, predavanje će predstaviti preliminarne nalaze o najvećim problemima s kojima se radništvo suočava i diskutovaće i mjere i instrumente koje sindikat koristi kao bi zaštitio prava radnica i radnika. Takođe, posvetiće pažnju odgovoru sindikalnog pokreta uopšte te će diskutovati dinamiku ‘socijalnog dijaloga’ te pozicije različitih aktera – poslodavaca, vlada, sindikata – koji u njemu učestvuju.

Mersiha Beširović je dugogodišnja sindikalna radnica i aktivistica sa bogatim iskustvom sindikalnog rada u bosanskohercegovačkom sindikalnom pokretu. Od 2009. godine obavlja funkciju Predsjednice Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBIH) gdje, zajedno sa saradnicima i saradnicama, nastoji jačati kapacitete i poziciju radništva u ovim sektorima gdje su uslovi rada među najlošijim, a stepen sindikalnog organiziranja među radništvom najnižim.

Emancipacijska postignuća žena i retrogradni trendovi u suvremenosti : feministički uvidi, Biljana Kašić

Kratki opis 

Nosivo polazište u ovom predavanju jest da feminizam nije samo emancipatorsko obećanje  ženama  već aktivno  djelovanje  u smjeru zbiljske društvene promjene i radikalne etike;  u tom smislu svako revolucioniranje feminizma (J. Mitchell)  govori o transformativnoj potencijalnosti kako feminističke politike tako i feminističkog subjekta. Ovo izlaganje ujedno je i predložak za raspravu o  načinima  feminističkog pozicioniranja danas na susjecištu različitih problema pri čemu se diskursi seksualizacije, pornokapitalizma  i biopolitika pojavljuju kao konceptualni markeri za suvremenu feminističku situaciju, ali i o paradoksima i prijeporima  na feminističkoj sceni. Je li ključni prijepor među feministkinjama danas onaj između ‘identitetskih’ odnosno ‘identitarnih politika’ i  klasnog kontekstualiziranja žena  ili epistemička obnevidjelost seže u neke kompleksnije analize  globalnosti  feminizma i globalnosti kapitalizma onkraj pojednostavljene  suprostavljene razlikovnosti

Biljana Kašić je feministička teoretičarka i aktivistkinja koja se u svom dugogodišnjem profesorskom i pedagoškom radu zalaže za kritičko promišljanje znanosti, interdisciplinarnost i epistemološki aktivizam.  Jedna je od osnivačica Centra za ženske studije i dugogodišnja su-koordinatorica.  Članica je  uredničkog odbora časopisa Treća i međunarodnog odbora postkolonijalne izdavačke  edicije pri Università degli studi di Napoli “L’Orientale.” Bila je članica odbora europske znanstvene asocijacije ATGender te vodila više  projekata na međunarodnoj i nacionalnoj razini.  Kao profesorica  radila je na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a  po pozivu predavala  na različitim sveučilištima u svijetu  i u nas. Objavila je i uredila više knjiga, studija, znanstvenih i stručnih radova. Predmet njezinog interesa su  postkolonijalne i dekolonijalne teorije, feministička epistemologija, kulturalni studiji i  radikalne prakse otpora.

Od AFŽ-a do osmomartovskih crvenih karanfila s kraja 80-ih godina, Vera Katz

Kratki opis

Mada je AFŽ „samostalno“ funkcionirao samo desetak godina (1942-1953) značaj ove organizacije odrazio se na daljnji društveni položaj žene u socijalističkom društvu, i to u oblasti ustavne ravnopravnosti, mogućnosti obrazovanja, zaposlenja, zdravstvene zaštite … Međutim, masovni potencijal AFŽ-a nije iskorišten tijekom socijalizma, žene nisu bile prisutne u centrima partijske, političke, financijske, privredne i upravne moći. S obzirom na kompleksnost problematike, razlozi su brojni, a većina njih izvire iz „strukture tradicijskog mišljenja“ u bosanskohercegovačkom/jugoslavenskom društvu.

Dr Vera Katz je istoričarka, doktorirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na temu Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine (1945-1953). U Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu (1978-2018) prošla je sve razine stručnih i naučnih zvanja. Njena bibliografija sadrži jednu monografiju, koautorstvo u pet knjiga te stručne (43) i znanstvene radove (62). Tijekom skoro četrdesetogodišnjeg radnog iskustva bila je: članica Predsjedništva i glavni sekretar Društva istoričara BiH (1980-1990), članica brojnih redakcija, između ostalih i, časopisa Instituta za historiju Prilozi (1987-2007) i glavna i odgovorna urednica časopisa Historijska traganja (2008-2016). Od 2013. godine je predsjednica Skupštine Udruženja za modernu historiju/UMHIS Sarajevo i, glavna  urednica časopisa Historia moderna Bosnia&Herzegovina (od 2020.), u izdanju UMHIS-a, a od 2017. aktivno sudjeluje na manifestacijama History Festa u organizaciji Udruženja za modernu historiju. Od 2018.godine je u penziji.  Njena sadašnja znanstvena preokupacija je proučavanje socijalističkog razdoblja bosanskohercegovačke povijesti kroz prizmu obilježavanja značajnijih komunističkih praznika u Bosni i Hercegovini.

"Vrijeme paklenog patrijarhata" vodič za feminističko djelovanje, Jelena Višnjić

Integritet žena je, čini se i lokalno i globalno, krhkiji nego ikada i izložen nasilju i višestrukim oblicima diskriminacije i marginalizacije. Živimo u vremenu koje karakteriše jačanje uticaja desničarskih politika, isključujućih i diskriminatornih diskursa u javnom i medijskom prostoru. Nepostojanje sankcija i relativizacija govora mržnje i nasilja obezbeđuje materijalne uslove za širenje atmosfere netolerancije i linča i predstavlja podstrek svima onima koji svakodnevno koriste govor mržnje i pravdaju nasilje protiv žena i pripadnika/ca manjinskih i marginalizovanih grupa. Ono što nam(a) ostaje je solidarnost i izgradnja novih političkih zajednica i feminističkih savezništva, koje će se organizovano boriti na ulici, institucijama, akademiji  protiv svakog oblika diskriminacije nad ženama.

Jelena Višnjić, dr, studije roda (Univerzitet u Novom Sadu). Jedna je od osnivačica i urednica festivala feminističke kulture i akcije – BeFem. Kordinatorka je programa “Feministička medijska kultura: proizvodnja roda” i predavačica u Centru za ženske studije u Beogradu i aktivistkinja feminističkog pokreta. Trenutno živi i radi u Beogradu.