O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima, br.09
Uvodnik: Država, raspodjela, zakon
Kroz državu društvo sebi može postavljati dosta različite ciljeve. U posljednjoj godini vidjeli smo to jasnije nego ikada. Intervencije koje su države poduzele u svakodnevnoj organizaciji života i regulaciji dozvoljenog sa epidemiološkim ciljevima su apsolutno bez savremenog presedana. Čak i ako razmišljate iz pozicije koja kapitalističke odnose i klasnu strukturu smatra krajnjim civilizacijskim dostignućem, iz iskustva znate da postoje različite institucije i norme koje različito djeluju na ove odnose. Upravo zbog toga možemo govoriti o ekonomiji Njemačke ili Kameruna ili o npr. nordijskom modelu ili ekonomijama Zapadnog Balkana. Istorija nam demonstrira da ne postoji jedinstveno tehničko rješenje koje jednostavno treba uvesti i sprovoditi već da je država politička kreacija, koja se sastoji iz seta opredjeljenja i orijentacija koje se učvršćuju kroz institucije i norme, ali i mijenjaju u skladu sa okolnostima i političkim kretanjima.
Liberalno načelo ‘vladavine zakona’ koji se primjenjuje jednako prema svima ne izvodi pravno političke posljedice iz činjenice stvarne socio-ekonomske nejednakosti. Integrisanje ove činjenice u razmatranje značenja ‘vladavine prava’ proizvodi važne posljedice, i to ne samo za primjenu zakona, već i za samu formu zakona. Suprotni princpi u pristupu normiranju odnosa u društvu bi umjesto načelno slijepe neutralnost u normu uveli određene postupke prilagođavanja stvarnim okolnostima. Da ne bi bilo zabune, ne mislimo na prilagođavanje u domenu npr. krivičnog zakona – tu mora vladati liberalni princip građanske jednakosti. S druge strane, u domenu raspodjele socio-ekonomskih resursa, mogućnosti i opterećenja koje društvo određuje samo sebi, a ovo obuhvata sve od poreza do socijalne pomoći, drugačiji bi princip mogao ostvariti druge društvene ciljeve. U ekonomskom poretku kojeg karakterizira strukturna nejednakost raspodjele i nefer uslovi klasifikacije ljudi i stvari, društvo kroz državni aparat može postaviti ciljeve koji nešto žele da urade s tim stanjem. Koliko nas god plašili boljševičkim fantomima, ne smijemo to zaboraviti jer, nema nikakvog dokaza koji pokazuje da ne postoje drugačiji, bolji, pravedniji načini da se to uradi.
O klasnoj strukturi, istorijskoj mijeni i nekim faktorima promjene i posljedicama za naše društvo govore tekstovi Anđele Pepić i Boriše Mraovića u novom broju koji je na vašim ekranima. U posljednjem tekstu, Alma Midžić, daje kratki presjek razvoja događaja u sektoru turizma i perspektive tamo zaposlenih i to nakon teške i depresivne turističke sezone.
U nastavku čitajte:
Organizovanje radničke borbe – Anđela Pepić
Klasna konfuzija – Boriša Mraović
Gužve, turisti, vaučeri – Alma Midžić
O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima u 21 vijeku, br. 9.novembar 2020. Crvena
Izdaje: Crvena – Udruženje za kulturu i umjetnost, Sarajevo
Uredio: Boriša Mraović
Kolaž na naslovnici: Andreja Dugandžić
Lektura i korektura: Faik Imamović
Komentare, pitanja, kritike i poruke druge vrste možete slati na info@server1.lab387.com
Sadržani materijal je dostupan za dijeljenje pod uslovima: Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Izdavanje je podržao Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine. Stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost izdavača.