O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima, br. 8
Uvodnik: Druga ofanziva
U sred smo druge ofanzive mikroorganizma poznatog pod imenom Covid-19, odmilja Korona virus. Skoro će godina od kad je blitz napadom u Kini započeo svoje nezadrživo osvajanje svijeta, država, društava i duša. Brojevi svugdje neumitno rastu uzrokujući proporcionalan rast straha i neproporcionalno divljanje sumnje, paranoje, dezinformisanja i društvenih napetosti. Neke su zemlje ponovno u vanrednom modu, ograničavaju se kretanje i potrošnja.
U Bosni i Hercegovini, i ekonomski komentatori i sindikalni predstavnici upozoravaju da bi bilo kakvo ponovno produženo zatvaranje i ograničavanje ekonomskih aktivnosti firmi donijelo krah takvih proporcija, da bi oporavak zemlje bio vrlo težak i neizvjestan. Vlade, sa druge strane, nastoje da pokažu kako još uvijek imaju stvari pod kontrolom, pripremaju se novi programi podrške proizvođačima i nove kreditne linije. Osim nove ofanzive mikroorganizama u sred smo i redovnih predizbornih aktivnosti. Biraju se vlasti u opštinama i gradovima. Stranke se jesu prilagodile, svaka na svoj način, epidemiološkim ograničenjima, ali se sve skupa prave lude, pa se na osnovu poruka koje šalju, slogana i programa koje nude, teško može zaključiti da smo u situaciji bez presedana, onoj koja prijeti izrazito dubokom društveno-ekonomskom krizom. Jasno, niko ne želi da bude onaj koga će zapamtiti kao donositelja loših vijesti.
Sve nas ovo suočava sa užasno teškim pitanjima i velikom neizvjesnošću. Kako će izgledati oporavak? Koliko će brzo doći? Na koji način će biti vođen? Ko će odlučivati kako? Od čega će zavisiti? Kojim će mehanizmima za raspodjelu na raspologanju biti data prednost?
U novom izdanju Priloga čitajte tekstove koji se hvataju u koštac s nekim od ovih pitanja i raspravljaju njihove specifične dimenzije koje je potrebno posebno ispitati. Kratki redakcijski prilog ukazuje na paradoks savremenog kapitalizma u kojem biti zaposlen ne znači nužno komotan život. Podaci jasno pokazuju da je puno onih koji žive u siromaštvu iako su zaposleni. U drugom tekstu, Sonja Avlijaš iz etičko-ekonomske perspektive razmatra klasično dihotomno postavljenu ulogu tržišta i države u redIsitribuciji dobara i zadovoljavanju potreba. I jedan i drugi sistem imaju svoje jake i slabe strane i oba mogu proizvesti neželjene efekte. Zbog toga je, tvrdi, potrebno produbiti naše razumijevanje domene zajedničkog upravljanja uz pomoć kojeg je moguće postići i ekonomski optimalnije i društveno pravednije ishode. U zadnjem tekstu Boriša Mraović pretresa neke amblematične ekonomske krize iz prethodnih stotinjak godina, te dinamiku oporavka odnosno efekta koje je imao na radništvo u pojedinim zemljama. Po trenutnim pokazateljima, najnovija kriza će u tom domenu proizvesti nezapamćene pritiske. Živimo u interesantnim vremenim. Najgore što nekome možete poželjeti.
U nastavku čitajte:
Rad, emancipacija i siromaštvo – Redakcija
Pitanje egalitarne pravde u 21. veku – Sonja Avlijaš
Situacija u kojoj smo – Boriša Mraović
O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima u 21 vijeku, br. 8. oktobar 2020. Crvena
Izdaje: Crvena – Udruženje za kulturu i umjetnost, Sarajevo
Uredio: Boriša Mraović
Kolaž na naslovnici: Andreja Dugandžić
Lektura i korektura: Faik Imamović
Komentare, pitanja, kritike i poruke druge vrste možete slati na info@server1.lab387.com
Sadržani materijal je dostupan za dijeljenje pod uslovima: Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Izdavanje je podržao Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine. Stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost izdavača.