O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima, br.10.

dec 11, 2020 | 2020., Proizvodnja, vijesti

Uvodnik: Sve, sve, ali dug

Sve stare etičke upute razrađene u religijskim sistemima sadrže i uputu da treba praštati, a samo je božansko biće obično takvo, milostivo, ono koje prašta, razriješuje od dugova. Dug je po pravilu bio jedan od osnovnih pokretača revolucija starog svijeta čiji je redovan ishod bio poništavanje dugova.

Danas je zamislivo sve osim opraštanja dugova. To je, straše nas evropske birokrate, bankari i analitičari iz političke perspektive „ekstremno opasan smjer“ i iz njihove perspektive svakako da jeste. Dug je uvijek nečiji kredit pa su tako oni koji duguju i oni kojima ovi duguju neraskidivo povezani. Oslobađanje dužnika neizbježno transformiše i drugu stranu, tj. eliminiše je raskidajući taj odnos. U monetarno-kreditnoj ekonomiji svako je to morao osjetiti  barem jednom. Isplatili ste kredit? Eto ga, taj osjećaj. Banka naravno nastavlja da radi ono što radi, iako vas pojedinačno više nije briga, sada brinete o novom autu, a društvo u prosjeku čeka da otplati kredite. Mauricio Lazzerato piše o stvaranju zaduženog čovjeka kao glavnog regulativnog i disciplinarnog mehanizma savremenog svakodnevnog neoliberalnog života. U razvijenom kapitalizmu to se istorijski može pratiti od stagnacije sedamdesetih kada inflaciju ne prati rast plata i prihoda, nego širenje kreditne ponude. Na nekada socijalističkom Istoku, ovi procesi počinju sa tranzicijom i dubljom integracijom u međunarodne kreditno-monetarne odnose.

Dug država, takozvani suvereni dug, nešto je drugo. Ove godine će ukupni vanjski dug zemalja eurozone premašiti ukupni obim proizvodnje. Pojedinačno, znamo da su pojedine zemlje već odavno u dubokom minusu. Italija, Španija i Francuska su u deficitu od preko 10 posto. Ipak, u centru sistema stvari su postavljene tako da niko zaista ne očekuje da Italija vrati dug koji će po procjenama do 2021.godine iznositi blizu 160 posto od ukupnog italijanskog BDP. Očekuje se da će Italija nekako moći financirati dio kamata na kredit i stalno i iznova uspjevati da kroz ekonomski rast refinansira dug. Dug i monetarno-kreditni odnosi uvoza i izvoza služe prije svega kao vezivno sredstvo međunarodnog ekonomskog poretka koje sve aktere drži istovremeno povezanim sa svima drugima i definiše nadređene i podređene položaje.

Zbog toga vjerovatno nije moguće zamisliti radikalniju inicijativu od one koje zahtjeva poništavanje dugova takozvanog trećeg svijeta i drugih evropskih perifernih zemalja posebno onog dijela kojeg CADTM naziva „neprihvatljivi ilegalni, ilegitimni i neodrživi dug“. Neće biti prave transformacije ka održivom i pravednom društvu bez radikalne trasformacije dužničko-kreditnih odnosa, institucija i veza koju imaju sa cirkulacijom i proizvodnjom društva, poretka i ljudi. U sadašnjim okolnostima, dug će samo nastaviti rasti i pitanje je do kada će politike centralnih banaka neograničenog otkupa državnih vrijednosnih papira imati efekta.

Dok čekamo rasplet u ovoj dimenziji nikad prije viđene svjetske epidemiološko-ekonomske krize, stvari se u drugim dimenzijama zapliću sve uvrnutije. O nikad prije viđenoj situaciji masovnog stvaranja državnog ustava i osnovnog društvenog ugovora pred kojom se nalazi Čile piše u novom izdanju Darko Vujica. O potrebi za ponovnim istraživanjem istorije radništva i proizvodnih odnosa u našim zemljama s ciljem emancipacijske rekonstrukcije sadašnjosti piše naša saradnica Ivana Hadžievska. Obračun sa ekonomskom ortodoksijom mora biti jedan element takve rekonstrukcije o čemu u posljednjem tekstu piše Boriša Mraović. Želimo vam ugodno i stimulativno čitanje. Ništa nam ne dugujete.

U nastavku čitajte:

Nova zora u Čileu – Darko Vujica

Historija rada u postjugoslavenskoj historiografiji u Makedoniji – Ivana Hadžievska

Ortodoksan i progresivan – Boriša Mraović

O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima u 21 vijeku, br.10, decembar 2020. Crvena

Izdaje: Crvena – Udruženje za kulturu i umjetnost, Sarajevo

Uredio: Boriša Mraović

Kolaž na naslovnici: Andreja Dugandžić

Lektura i korektura: Faik Imamović

 

Komentare, pitanja, kritike i poruke druge vrste možete slati na info@crvena.ba

Sadržani materijal je dostupan za dijeljenje pod uslovima: Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.

Izdavanje je podržao Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine. Stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost izdavača.