O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima, br.11.

dec 31, 2020 | Proizvodnja, 2020., vijesti

Uvodnik: Proizvodnja i rad u prirodi

Klima se mijenja na nivou geografskih regija, klimatskih pojasa, zagađenje se širi voljom vjetrova, slivovi rijeka se protežu kroz brojne zemlje, dok se zagađenjem, otpadom i robom nastalom na ekploataciji okoliša i zaliha prirodnih resursa trguje preko granica država. Zbog toga pitanja u vezi sa okolišnim procesima nije moguće ispravno postavljati pitanja niti na njih odgovarati unutar nacionalnih, odnosno državnih granica.

Centralno pitanje eksploatacije resursa tiče se onih resursa koji omogućavaju proizvodnju energije. Nekadašnje socijalističke zemlje koje su u zadnjoj deceniji 20. vijeka postepeno pravno i politički učinile kapitalizam dominantnim oblikom proizvodnje, na poseban je način pogodilo uvođenje profitno-korporativne logike u sistem crpljenja, eksploatacije i trgovine prirodnim resursima. U posljedenje dvije decenije svjedočimo zaoštravanju ovih kontradikcija. Svi prirodni resursi postaju objekti profitnih kalkulacija, a jedino pitanje i za nove poduzetnike i vlade ogrezle u skandalu tranzicionog repozicioniranja moći tiče se onoga što se može i za koliko prodati. Mnogobrojni su slučajevi uništavanja, onečišćenja okoliša i prirodnih rezervata, političkih, međunarodnih pritisaka, ali i direktnog javno-privatnog nasilja nad stanovništvom i radništvom povezanog sa profitnom upotrebom ovih ili onih resursa ili sa proizvodnjom generalno. Mini hidroelektrane samo su najblatantniji izraz ovih procesa a dio su savremenog programa proizvodnje „čiste“ energije.

Druga centralna domena savremene resursne groznice je potraga za rijetkim mineralima, metalima i drugim rudama neophodnim u proizvodnim procesima prije svega u energetskim, ITC, ali i drugim high tech industrijama.  Ovi su procesi već izazvali gigantske posljedice u mnogim zemljama uključujući uspostavljanje radnih kolonija u kojima u polurobovskim uslovima rade djeca i svi drugi, brojne smrtne slučajeve među radništvom, pa čak i ratove. Potraga svjetskih korporacija za novim nalazištima ovih resursa u posljednoj deceniji dovela ih je i na naše prostore. Širom nekadašnjeg socijalističkog i jugoslovenskog prostora već su u zamahu mnoge javno-korporativne inicijative posvećene promociji i uspostavljanju novih rudnika i nalazišta različitih vrijednih ruda. U igri su veliki globalni igrači čiji dolazak, sudeći po iskustvima drugih svjetskih periferija, ne donosi ništa dobro.

U Srbiji se stvari posljednjih godina posebno zaoštravaju i o tome u novom broju našeg magazina pišu Jovana Đajić i Nataša Prljević iz organizacije Hekler . Eto još jednog razloga zbog kojeg treba biti jako skeptičan spram ideje nove normalnosti. Gledano iz ove domene, ničeg novog tu nema. Slično je i sa odnosima u drugim društvenim poljima. Ničeg posebno novog nema ni u odnosima polno-rodne podjele društva i proizvodnih funkcija osim što je dodatan fizički i psihološki teret na leđima jednog pola. O ovome za naš magazin kratko govori jedna i jedina Svetlana Slapšak. U posljednjem prilogu novog broja Boriša Mraović piše o pitanju norme u ekonomskoj politici i žilavoj dominaciji neoklasičnog pristupa na čijoj logici počiva i neobuzdani ekstraktivizam i prijeteća okolišna autodestrukcija.

Nova godina je pred nama i ljudski je nadati se boljem, nadati se progresu, napretku razuma, mira, saradnje, zajedničkih vizija. Okolnosti su međutim takve da ne možemo nemati razumijevanja za one koji su pokopali sve nade. I jednima i drugima ipak ostaje mogućnost da se, riječima Mikea Davisa, „bore s nadom ili bez nade, ali da se bore neumorno“. To je sve što možemo da poželimo i vama i samima sebi.

U nastavku čitajte:

Život kao kolateralna šteta – Jovana Đajić i Nataša Prljević

O nekoliko pitanja sa Svetlanom Slapšak – Danijela Dugandžić

Ekonomske politike – Boriša Mraović

 

 

O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima u 21 vijeku, br.11, decembar 2020. Crvena

Izdaje: Crvena – Udruženje za kulturu i umjetnost, Sarajevo

Uredio: Boriša Mraović

Kolaž na naslovnici: Andreja Dugandžić

Lektura i korektura: Faik Imamović

 

Komentare, pitanja, kritike i poruke druge vrste možete slati na info@crvena.ba

Sadržani materijal je dostupan za dijeljenje pod uslovima: Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.

Izdavanje je podržao Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine. Stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost izdavača.