O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima, br. 13/14.
Uvodnik: Godina druga
Za nešto više od godinu dana, od kada je do tada nepoznato neživo biće, nepozvano prodrlo u naš svijet, stvari su se izvrnule naopačke. Od prvobitnog šoka, panike i privikavanja, prešli smo u drugu fazu u kojoj je pandemijom izazvano stanje vanrednosti, postalo permanentno.
U periodu smo novih mutacija i nade potaknute vakcinama, ali i s njom povezanih mahinacija i geopolitičkog manevrisanja. Nejednaka razvijenost i takmičarska razjedinjenost svjetskog kapitalističkog sistema još jednom je došla do izražaja u svim svojim dimenzijama. Neujednačenost programa vakcinacije kao centralnih elemenata nade za povratkom normalnom toku života dobra su ilustracija takvog stanja.
U regionu, Srbija je veliki izuzetak i među najuspješnijim je zemljama na svjetskom nivou kada je u pitanju stopa vakcinacije stanovništva. Hrvatsku je ovisnost o EU mehanizmu distribucije nemilosrdno stavila na njeno mjesto u odnosu na centar Unije i masovniji program vakcinacije je tek u povoju. U Bosni i Hercegovini, poslovična nefunkcionalnost lokalnog političkog okvira uparena sa bijednom pozicijom u procesima međunarodne integracije u kojima učestvuje, razlozi su zbog kojih je bilo kakav ozbiljniji program vakcinacije još uvijek u maglovitoj budućnosti.
Potresi su u svim domenama. Društveni život, posebno u gradovima, najdublje je pogođen. Kontakti sa prijateljima, kolegama, porodicom su ograničeni, dok je sva uobičajena pa i banalna svakodnevnica iščašena i stavljena pod znak pitanja kao potencijalni izvor zdravstvene opasnosti. Nivo digitalnog okeana nikada nije bio viši, njegov opseg nikad nije bio veći i nema kutka planete koji trenutno ne zapljuskuje mješavinom vijesti, informacija, dezinformacija i novovjekovnih prosvjetiteljskih poruka. Ukupno smanjenje ekonomske aktivnosti istovremeno je nezabilježeno. Više stotina miliona radnica i radnika je ostalo bez posla. Tek je nekolicina zemalja i tokom 2020. ekonomski rasla. Tako je npr. pad proizvodnje na nivou EU procjenjen na oko -6,4 posto, što je u istoriji Unije nezabilježen pad; nakon finansijkog kraha 2009. godine stopa pada iznosila je 4,3 posto. Uprkos optimističnim predviđanjima za ovu i narednu godinu, ne možemo sa sigurnošću reći da pred nama nije produžena spirala smanjenja ekonomske aktivnosti uz periode širenja i skupljanja. Makar se ovakav razvoj iz pojedinih perspektiva može smatrati u određenoj mjeri poželjnim, u uslovima dominacije kapitalističkih institucija i odnosa on neminovno mora voditi krizi i raznovrsnim i teškim duštvenim pritiscima. Nezadovoljstvo se, vidljivo je golim okom, gomila i izbija na različitim stranama, dok se sve dublje zapetljavaju nova zdravstvena kriza, okolišna kriza i prokazana nesposobnost kapitalizma da ih razriješi. Masovna svijest o ovakvom stanju stvari sve je jača, iako sile reakcije vrijedno rade na projektu sveopšte negacije i sistemske „agnotologije“. Na mjestima gdje to ima posljedice, predlažu se politički zaokreti kakve dugo nismo vidjeli što ovu situaciju čini različitom u odnosu na krizu od prije deset i više godina; pitanje je naravno koliko će daleko zaokreti moći ići?
Pred vama je posljednji broj u ciklusu naših izdanja pod pretencioznim (a nadamo se i uspješno sarkastičnim nazivom) O: Prilozi o radno proizvodnim odnosima. Ovo nikako ne znači i kraj našeg interesa za teme koje smo posljednjih 10 mjeseci razrađivali, ispitivali i komentarisali. Uvjereni smo u centralnost pitanja koja smo načeli pa zbog toga i dalje očekujte duže i kraće pojedinačne priloge, komentare i intervjue. Privremeno se pozdravljamo s nadom da smo barem malo doprinijeli borbi za zajedničko ozdravljenje i oslobođenje. To je ipak na vama da ocijenite. Zahvalni smo za interes koji ste pokazali, a posebno smo zahvalni svima onima koji su u ovom i prethodnim brojevima za nas i sa nama pisali. Radujemo se vašim daljnim reakcijama, komentarima, kritikama i riječima hvale. Pratite nas i dalje.
U ovom broju čitajte:
Neka živi korporacija – Boriša Mraović
Kako sam završila u globalnim operacijama – Ime poznato redakciji
O nekim važnim pitanjima s Jelenom Petrović – Danijela Dugandžić
Kriza i kulturna nadgradnja – Alma Midžić
O: Prilozi o radno-proizvodnim odnosima u 21 vijeku, br.13/14, mart 2021. Crvena
Izdaje: Crvena – Udruženje za kulturu i umjetnost, Sarajevo
Uredio: Boriša Mraović
Kolaž na naslovnici: Andreja Dugandžić
Lektura i korektura: Faik Imamović
Komentare, pitanja, kritike i poruke druge vrste možete slati na info@server1.lab387.com
Sadržani materijal je dostupan za dijeljenje pod uslovima: Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Izdavanje je podržao Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine. Stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost izdavača.