Lijeve politike u doba COVID-19 – Katarina Peović
Utorak, 22.09.2020, online u 18:00
Prijaviti se možete preko info@server1.lab387.com
U uvjetima pandemije, u kapitalizmu, ljevica odgovara na temeljna pitanja kao što je pitanje potrebe proizvodnje za potrebe, globalne nejednakosti, odnosa javnog i privatnog. Sve se teže mogu ignorirati proturječja kapitalističke ekonomije i načina proizvodnje isključivo orijentiranog prema stvaranju profita. U trenucima u kojima postaje očita potreba za samodostatnošću proizvodnje medicinske opreme, a briga za zdravlje nema alternativu – proturječja se gomilaju. U sferi političko-ekonomskih promjena koje se zbivaju, poput nestanka ograničenja javne potrošnje, ulaženja država u vlasništva poduzeća, te određivanju privatnim firmama što trebaju proizvoditi, uistinu možemo reći „sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim”. No istovremeno suočavamo se i s rigidnom upornošću da se nešto mijenja, čak i po cijenu ljudskih života. Pitanjem građanskih sloboda se manipulira kako bi se zaobilazila temeljna pitanja ugroženih materijalnih uvjeta života. Kao što se mijenjaju do nedavno neupitna pravila u sferi odnosa podređenosti i nadređenosti javnog i privatnog, tako se gubi i globalni konsenzus i povjerenje u učinkovitost kapitalizma u eri pandemije i to osobito u bogatim kapitalističkim zemljama, koje usprkos bogatstvu nisu u dovoljnoj mjeri zaštitile najšire slojeve pogođene virusom COVID-19. To se svakako odnosi na Sjedinjene Američke Državame s 6,26 milijuna zaraženih, ali i za Veliku Britaniju, Švedsku, kao i sve zemlje bogatije od istočno-evropskih zemalja poput Španjolske i Italije. U narednim mjesecima i godinama pitanje (ne)jednakosti sve će biti izraženije, kako nejednakosti između globalnog Sjevera i globalnog Juga, tako i između bogatih zemalja centra Evrope i siromašne periferije, no svakako i između stanovnika svake pojedine zemlje. Može li pandemija dovesti do kraja tvrdokornog statusa quo, ili će se negativni pokazatelji samo zaoštriti?
Izv. prof. dr. sc. Katarina Peović rođena je u Zagrebu 1974. godine. Komparativnu književnost i kroatistiku je završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993-1999.) Na istom je fakultetu magistrirala i doktorirala u polju kulturalnih studija. Od 2004. do 2005. bila je asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 2005. godine zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci gdje predaje kolegije iz područja kulturalne teorije. Autorica je dviju knjiga Mediji i kultura (2012.) i Marx u digitalnom dobu (2016.), a uredila je i zbornik tekstova Privremene autonomne zone (2003.). Pisala je za Zarez i H-Alter, te objavljivala znanstvene i stručne članke u mnogim publikacijama. Od ožujka 2017. godine članica je Radničke fronte, antisistemske i antikapitalističke lijeve političke stranke. Zastupnica je u Hrvatskom saboru od srpnja 2020. godine.
*Realizira se uz podršku Olof Palme Internacional Center i Iplatform
