Crvena vam predstavlja:

Kratke i poučne lekcije o samoupravljanju kroz istoriju i sadašnjost

“Kratke i poučne lekcije o samoupravljanju kroz istoriju i sadašnjost” je serija edukativnih videa o istoriji demokracije, demokratskom uključivanju i isključivanju, praktičnim odnosim i ograničenjima, kao i o kreativnim i osnažujućim mogućnostima za političko učešće. Šest epizoda otvara nekoliko važnih pitanja o funkcionisanju demokratije ali i iznosi sugestije o tome kako se angažirati kroz postojeće participativne institucije i kroz različite mogućnosti koje samoorganiziranje pruža.

Serijalu pristupite klikom na fotografiju ispod

Tekst pisali: Boriša Mraović, Andreja Dugandžić, Danijela Dugandžić

Tekst čitale: Adela Galešić, Jelena Milušić i Danijela Dugandžić

Crtež i animacija: Neven Misaljević

Umjetnička direkcija: Zlatan Filipović

Snimanje i miks tona: Haris Sahačić

Muzika: Boriša Mraović

Prijevod na engleski: Aida Kadrić

OOUR-X produkcija, CRVENA, Sarajevo 2021.

Serijal je realizovan zahvaljujući podršci European Endowment for Democracy.

Izražena mišljenja i stavovi su isključiva odgovornost izdavača

Materijal možete slobodno dijeliti i koristiti pod uslovima licence Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International (CC BY-NC-SA 4.0)

Crvena predstavlja prilog raspravi o funkcionisanju i ograničenjima demokratskih procedura, ulozi i važnosti participativnih procesa i mehanizama te o praktičnoj realnosti participacije u upravljanju u Sarajevu.

Politička nemoć i moć. Demokracija i limiti participacije

Boriša Mraović i Darko Vujica

Participativna demokracija se može odrediti kao „idealan demokratski model unutar kojega je rasprava o idejama, normama, principima, interesima i mehanizmima samog odlučivanja stalno otvorena za intervenciju svih građana.“  Nije dovoljno samo birati jednom u četiri godine, a potom biti isključen iz sistema donošenja odluka do narednog izbornog ciklusa. Demokratski poredak treba i dodatne mehanizme i načine za artikulaciju, formulaciju, ispitivanje, promjenu, prihvaćanje ili odbacivanje demokratske volje. Odluke moraju biti konstantno podložne masovnom demokratskom ispitivanju. Mnoge zemlje, uključujući našu, poznaju ove mehanizme i primjenjuju ih u praksi. Pitanje je da li ova praksa garantuje i više demokratije u procesima upravljanja. Više o tome u nastavku.

Izdavač: Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena, Sarajevo, 2021.

Za izdavača: Danijela Dugandžić

Lektura i korektura: Faik Imamović

Dizajn i priprema za štampu: Bojan Stojčić

Čitajte i dijelite.

Tekst je realizovan zahvaljujući podršci European Endowment for Democracy.

Mišljenja i stavovi su isključiva odgovornost izdavača.

Crvena vas poziva na drugu u nizu od Šest šetnji kroz stvarni grad:

Do policijskog sata: Ženski pokret u Sarajevu u izgradnji novog svijeta

Andreja Dugandžić

22.12.2021. u 18:00

Iz Omladinske1., prvi sprat, u Dalmatinsku 2., sprat nepoznat, od Ključa u Trampinoj do “Ambasade” u Čizmedžiluku, o Olgi, Azri, Bahri, Štefici, Ciliki i Veri, o Radojki i Borki. Preko štrajka do ustanka, iz kafane u apoteku, iz škole u borbu, iz zatvora u slobodu.

Pohodićemo skrivena mjesta i evocirati različite epizode iz istorije ženskog pokreta u Sarajevu, radničkih štrajkova, organizacije oružanog i ilegalnog rada i otpora, do uspostavljanja i djelovanja  Antifašističkog fronta žena.

Šetnja je mali doprinos historiografiji grada Sarajeva u kojoj se organizovano učešće žena sustavno zanemaruje, uprkos njegovom očiglednom značaju u emancipatorskom projektu naših zemalja i naroda u drugoj polovini 20. stoljeća. Mi ćemo iskoristiti ovu priliku da se prisjetimo te uloge kao i žena koje su na mnoštvo načina doprinjele izgradnji novoga svijeta.

Andreja Dugandžić je producentica, istraživačica, feministkinja i umjetnica. Živi u Sarajevu i radi u Crvenoj. Već dugi niz godina istražuje istoriju i nasljeđe ženskog antifašističkog pokreta u Jugoslaviji i bavi se njegovim umjetničkim i političkim aplikacijama. 

**

Broj šetača i šetačica je ograničen.

Prijavite se na info@server1.lab387.com 

O mjestu susreta bićete obaviješteni.

Trajanje šetnje je oko dva sata.

Nakon šetnje planirano je druženje u štabu AFŽ-a

**

Projekat podržava German Federal Foreign Office, Goethe-Institut i drugi partneri. goethe.de/relieffund #irf2021

**

Strip 3: Mia

Centar za ženske studije Beograd i Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva realizirali su istraživanje “Vratiti svoje vr(ij)eme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju“, uz podršku Balkan Trust Fund i USAID Srbija.

Nakon razgovora održanih putem fokus-grupa sa više od 50 mladih žena u dobi od 19 do 34 godina, istraživačice su uputile poziv spisateljici Lejli Kalamujić da u suradnji s ilustratoricom Danicom Jevđović pomogne kreativno osmisliti prvi od šest stripova koji na jednostavan način prikazuju različite situacije u kojima su se mlade žene u Bosni i Hercegovini i Srbiji našle tokom pandemije te tako doprinesu znanju o količini neplaćenog kućanskog posla, brige i njege koji one obavljaju.

Strip pogledajte u nastavku, preuzmite i – slobodno dijelite!

Mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno mišljenja Balkan Trust Fund, German Marshall Fund USA, USAID ili Vlade SAD.

Strip br.2 – Lana

Centar za ženske studije Beograd i Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva realizirali su istraživanje „Vratiti svoje vr(ij)eme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju“, uz podršku Balkan Trust Fund i USAID Srbija.

Nakon razgovora sa više od 50 mladih žena u dobi od 19 do 34 godina, istraživačice su uputile poziv spisateljici Lejli Kalamujić da u suradnji s ilustratoricom Danicom Jevđović pomogne kreativno osmisliti prvi od šest stripova koji na jednostavan način prikazuju različite situacije u kojima su se mlade žene u Bosni i Hercegovini i Srbiji našle tokom pandemije te tako doprinesu znanju o količini neplaćenog kućanskog posla, brige i njege koji one obavljaju.

Strip pogledajte u nastavku, preuzmite i – slobodno dijelite!

Mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno mišljenja Balkan Trust Fund, German Marshall Fund USA, USAID ili Vlade SAD.

29 i 30. novembar i 02. decembar 2021.

Crvena vas poziva da učestvujete u trodnevnom diskurzivnom programu pod nazivom Privatno-javno-zajedničko. Program realizujemo u okviru projekta koji je posvećen ispitivanju različitih modela upravljanja zajedničkim i osnovnim dobrima. Trodnevni program čine dva online predavanja, projekcija filma i vezana diskusija, a cilj im je potaknuti kritičku raspravu o dominantnim modelima vlasništva i upravljanja javnim resursima, kao i o mogućim alternativnim modelima.

Program:

29. novembar u 18:00 sati online (zoom)

Iva Marčetić – Stambene politike u službi društvenih i prostornih (ne)jednakosti.

Predavanje se bazira na knjizi istog naslova koju je početkom godine izdala udruga Pravo na grad. Na predavanju ćemo pratiti povijesni slijed stambenih politika počevši od proizvodnje stambenog prostora kroz samoupravni sustav do financijalizacije stanovanja, odnosno trasirat će se put transformacije odnosa prema stambenom pitanju, kao i prostorni otisak ovih transformacija. Bit će prikazan kontinuitet proizvodnje prostornih nejednakosti temeljenih na stambenom statusu, bez obzira na razlike u načinu proizvodnje stambenog prostora, kao i razmjeri nejednakosti koji ovise o prisutnosti redistributivnih mehanizama koji se značajno razlikuju od perioda do perioda. Prikupljeni podaci o stambenim statusima, cijenama najma, kao i prostornoj distribuciji takvih stambenih jedinica mapirani su na prostoru Zagreba kako bi što zornije razumjeli kako specifične stambene politike utječu na razvoj grada i time u polje javne rasprave uveli širi argumentacijski spektar koji se bazira na analizi prostornih i ostalih dostupnih podataka.

Iva Marčetić je arhitektica i aktivistica, autorica knjige Stambene politike u službi društvenih i prostornih (ne)jednakosti. Živi i radi u Zagrebu.

Na: https://us02web.zoom.us/j/81157448353

30. novembar u 18 sati, online (zoom)

Biljana Đorđević – Obećanja i izazovi novih participativnih praksi

U čemu je vrednost političke participacije i demokratske deliberacije i da li je opravdan strah od kooptiranja participativnih i deliberativnih praksi i institucija? Na ova pitanja ću odgovarati preispitivanjem razlike između participacije odozgo i participacije odozdo. Participacija odozgo je proces kada elite odnosno nadležni organi pozivaju građane da uzmu učešća u procesu donošenja odluka – demokratizacija koju usmerava potreba za (dobrim) upravljanjem. Participacija odozdo je proces u kojem društveni pokreti preosmišljavaju participativne strukture upravljanja odnosno stvaraju ove strukture tamo gde ih nema sa ciljem produbljivanja demokratije i ostvarivanja socijalne pravde. Tokom predavanja ću se posebno oslanjati na autore koji prave razliku između participacije odozgo i participacije odozdo, ali i na primere demokratskih inovacija odnosno participativnih institucija iz više zemalja, uključujući i sopstveno iskustvo organizovanja prvih dveju građanskih skupština u Srbiji tokom 2020. godine.

Biljana Đorđević je docentkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gde predaje Savremenu političku teoriju, Kulturu ljudskih prava, Političku kulturu i politički poredak i Političku filozofiju i pitanja roda na osnovnim i poslediplomskim studijama. Oblast njenog istraživanja su agonistička, participativna i deliberativna teorija demokratije, aktivističko građanstvo, politička etika migracija, konstitutivna moć i socijalni konstitucionalizam. Članica je Predsedništva Udruženja za političke nauke Srbije i Srpskog udruženja za pravnu i socijalnu filozofiju, kao i Upravnog odbora A11 – Inicijative za ekonomska i socijalna prava. Biljana je aktivistikinja političkog pokreta Ne davimo Beograd.

Na: https://us02web.zoom.us/j/85844288101

2. decembar u 18 sati, Olimpijski muzej Sarajevo

Projekcija filma i razgovor

Film: “Do posljednje kapi. Tajni rat za vodu u Europi“ (Up to the Last Drop: The Secret Water War in Europe)

Sinopsis filma: Ujedinjeni narodi zvanično su priznali vodu kao univerzalno ljudsko pravo. Međutim, takav zakon tek treba biti usvojen u Evropskoj uniji. Naime, u nekim članicama EU-a upravljanje vodenim resursima u rukama je privatnih kompanija, koje na sve načine pokušavaju osporiti taj zakon. U sljedećim godinama voda će biti najznačajniji resurs, a kontrola nad njim donosit će ogroman profit. Hoće li taj zakon stupiti na snagu i kako treba spriječiti monopol nad tim resursom?

Nakon filma, Alma Midžić (Crvena) i Safet Kubat (Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena) će razgovarati o pitanju upravljanja vodnim dobrima u Bosni i Hercegovini, o problemima koji ga okružuju, najskorijim trendovima, te o inovativnim načinima putem kojih je odnose u ovim domenama moguće mijenjati.

Alma Midžić je istraživačica u domenu analize zajedničkih dobara (commons), sociopolitičkih dimenzija urbanih transformacija, rada lokalne samouprave i zaštite prirodne sredine. Završila je Političke nauke, smjer Politologija u Sarajevu i magistrirala na regionalnom Master programu Demokracija i ljudska prava u jugoistočnoj Europi na temu “Društveni pokreti i borba za zajednička dobra: slučaj Hrvatske”. Trenutno završava interdisciplinarni akademski master Zaštita od prirodnih katastrofa. Ima dugogodišnje aktivističko iskustvo u podršci lokalnim inicijativama, organizovanju i vođenju grupa, uspostavljanju organizacija, edukaciji te monitoringu rada organa javne uprave. Radila je za lokalne i međunarodne organizacije, kao istraživačica na projektima vezanima za zajednička dobra, lokalnu infrastrukturu, položaj žena te participativnu demokratiju. Objavila je više članaka, eseja, i komentara u zbornicima, časopisima i digitalnim pubikacijama. Aktivno sudjeluje u borbama protiv raznih oblika eksploatacije prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini.

Safet Kubat je doktorant pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu, uža naučna oblast politička ekologija. Dugogodišnji je aktivista, osnivač i lider pokreta Rijeke Bosne i Hercegovine “Budi promjena”. Ima višegodišnje iskustvo u javnom zdravstvu. Pored formalnog obrazovanja, obrazovao se i na Institutu za digitalni marketing. Radio je kao konsultant na velikom broju ekoloških projekata, autor je više naučno-istraživačkih radova, i nekolicine studija i strategija. Ima ogromno organizaciono iskustvo, kao i projektno. Nekada je radio i političke kampanje. Angažiran je na predmetu Zdravstvena ekologija, na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Zenici, kao stručnjak iz prakse.

——————————————————————————————————————

Program je omogućio Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine

Realizaciju su pomogli: Al Jazeera Balkans, Small planet documentary production house, Olimpijski muzej Sarajevo

——————————————————————————————————————-

Centar za ženske studije Beograd i Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva realizirali su istraživanje “„Vratiti svoje vr(ij)eme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju“, uz podršku Balkan Trust Fund, kojem su se Vještice pridružile u svojstvu istraživačice.

Nakon razgovora održanih putem fokus-grupa sa više od 50 mladih žena u dobi od 19 do 34 godina, istraživačice su uputile poziv spisateljici Lejli Kalamujić da u suradnji s ilustratoricom Danicom Jevđović pomogne kreativno osmisliti prvi od šest stripova koji na jednostavan način prikazuju različite situacije u kojima su se mlade žene u Bosni i Hercegovini i Srbiji našle tokom pandemije te tako doprinesu znanju o količini neplaćenog kućanskog posla, brige i njege koji one obavljaju.

Strip pogledajte u nastavku, preuzmite ovdje i – slobodno dijelite!

Mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno mišljenja Balkan Trust Fund, German Marshall Fund USA, USAID ili Vlade SAD.

Katharina Pistor

Toplotni udari, poplave, suše i šumski požari uništavaju zajednice širom svijeta i samo će postajati sve suroviji. Dok su oni koji poriču klimatske promjene i dalje moćni, potreba za urgentnom akcijom sada je prepoznata široko izvan aktivističkih krugova. Vlade, međunarodne organizacije pa čak i biznisi i finansije saginju se pred neizbježnim – barem se tako čini.

U stvari, svijet je potrošio decenije improvizujući sa trgovanjem ugljendioksidom i „zelenim“ finansijskim šemama, i trenutni trend je puko razvijanje zgodnih investicionih strategija („kompenzacija ugljika“) i zatvaranje očiju pred jednostavnom činjenicom da čovječanstvo sjedi u istom brodu. „Kompenzacija“ može koristiti individualnim vlasnicima imovine, ali će učiniti malo da bi se izbjegla klimatska katastrofa koja nas čeka sve.

Privatni sektor koji prigrljuje zeleni kapitalizam čini se kao još jedan trik kojim se izbjegava stvarno suočavanje. Da su poslovne i finansijske vođe ozbiljne, prepoznali bi potrebu da kurs izmjene drastično da bi osigurali da planeta ostane naseljiva za svo čovječanstvo sada i u budućnosti. Tu se ne radi o zelenom vlasništvu umjesto smeđeg, nego o dijeljenju gubitaka koje je smeđi kapitalizam nametnuo milionima i o osiguravanju budućnosti čak i za najranjivije.

Privatizovana dobit, socijalizovani gubici

Pojam zelenog kapitalizma implicira da su troškovi suočavanja sa klimatskim promjenama previsoki da bi ih vlade preuzele same i da privatni sektor uvijek ima bolje odgovore. Tako će, za advokate zelenog kapitalizma, javno-privatna partnerstva osigurati da tranzicija od smeđeg ka zelenom kapitalizmu bude troškovno neutralna. Efikasno određivanje cijena investicija u nove tehnologije će navodno spriječiti čovječanstvo da prekorači ivicu ambisa.

Ovo međutim zvuči previše dobro da bi bilo istinito, jer je baš tako. DNK kapitalizma čini ga nesposobnim da se nosi sa rupturom klimatskih promjena koje su, ne u maloj mjeri, produkt kapitalizma samog. Cijeli kapitalistički sistem postavljen je na premisi privatizacije dobitaka i socijalizacije gubitaka – i to ne u nekom divljem obliku nego uz blagoslov zakona.

Zakon nudi licence za eksternalizaciju troškova za onečišćenje planete bilo kome ko je dovoljno pametan da uspostavi zakladu ili korporativni entitet prije nego što generiše zagađenje. Podstiče transfer stečenih okolišnih opterećenja kroz restrukturiranje i institut bankrota. Cijele zemlje drži kao taoce međunarodnim pravilima koja prvenstveno štite povrate stranih investitora na račun dobrobiti sopstvenog stanovništva. Nekoliko su zemalja strane kompanije tužile po osnovu Energy Charter Treaty zbog nastojanja da ograniče njihove emisije ugljendioksida.

Dvije trećine totalnih emisija od industrijske revolucije došle su od samo 90 korporacija. Ipak, čak i ako bi menažderi najgorih svjetskih zagađivača bili spremni da poduzmu brzu dekarbonizaciju, nnjihovi dioničari bi se opirali. Decenijama je, gospel maksimizacije dioničarskih vrijednosti suvereno vladao, i menadžeri odavno znaju da, ako napuste ortodoksiju, mogu biti tuženi zbog narušavanja njihovih neformalno utvrđenih dužnosti

Obilni poticaji za fosilna goriva

Nikakvo čudo onda da Veliki biznis i Velike finansije sada zagovaraju klimatsku transparentnost kao izlaz. Poruka je da dioničari, a ne menadžeri moraju poduzeti nužnu promjenu ponašanja; rješenja moraju biti pronađena putem cjenovnog mehanizma, ne kroz naučno utemeljene politike. Ostaje neodgovoreno pitanje zašto investotori sa lakim izlaznim opcijama i mnoštvom opcija za dodatno rizično finansiranje treba da brinu za otkrivanje buduće štere za neke kompanije u njihovim portfolijima.

Očigledno postoji potreba za drastičnijim promjenama: porezima na ugljik, trajnim moratorijima na ekstrakciju prirodnih resursa i sl. Ove politike se često odbacuju kao mehanizmi koji bi distorzirali tržišta; ali ovo znači idealizovati tržišta kakva ne postoje u stvarnom svijetu.  U konačnici, vlade su izdašno davale poticaje industrijama baziranim na fosilnim gorivima decenijama – u iznosi od 5,5 triliona USD (prije i poslije poreza) ili 6,8 posto globalnog bruto društvenog proizvoda u 2017. godini. A ako fosilne kompanije ikada izgube profite suočene sa ovim poreskim kočnicama, jednostavno se mogu prodati profitabilnijim kompanijama, nagrađujući time svoje dioničare za njihovu vjernosti. Scenario za ovakve strategije davno je napisan u zakonima u spajanjima i akvizicijama.

Majka svih olakšica i poticaja je više vijekova star proces pravnog regulisanja kapitala kroz vlasnički, korporativni, zakladski i stečajni zakon. Zakon, ne tržišta ili kompanije, štite vlasnike kapitalnih dobara čak i dok druge tovare enorminim opterećenjima.

Zagovornici zelenog kapitalizma se nadaju nastavku ove igre. Zbog toga sada lobiraju vlade da podstaknu zamjenu osnovnih dobara, tako što će sa padom cijena smeđih dobara rasti cijena zelenih kako bi kompenzirale vlasnike dobara. Ponovo, to je ono o čemu se u kapitalizmu radi. Da li predstavlja najbolju strategiju za osiguravanje osnovnih uslova za život planete je potpuno drugo pitanje.

Tržišno-prijateljski mehanizmi

Umjesto da se suoče sa takvim pitanjima, vlade i regulatori su ponovo poklekli pred sirenskim zovom tržišno-prijateljskih mehanizama. Novi konsezus fokusira se na finansijsku otvorenost jer taj put obećava promjenu bez obaveze da je zaista i isporuči. (Dešava se usput da tako generiše posao za industrije računovođa, advokata i poslovnih konsultanata sa sopstvenim snažnim lobističkih polugama.)

Nije iznenađenje da je rezulltat bio talas zelenog-pranja (greenwashing). Finansijska industrija je sretno ulila trilione dolara u zelenim označena dobra za koja se ispostavilo da uopšte nisu tako zelena. Prema nedavnoj studiji 71 posto ODU-denotiranih fondova (onih koji navodno odražavaju okolišne, društvene ili kriterije upravljanja) je negativno postavljeno spram ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma.

Ponestaje nam vremena za takve eksperimente. Ako je ozelenjavanje ekonomije stvarno cilj, prvi bi korak bio eliminacija svih direktnih poticaja i poreskih olakšica za smeđu kapitalizam i madat da se zaustavi ugljenička proliferacija. Vlade bi trebale staviti moratorij na zaštitu zagađivača, njihovih vlasnika i investitora od odgovornosti za okolišna oštećenja. Igrom slučaja, ovi bi potezi uklonili neke od najgorih tržišnih distorizija koje postoje.

Prevod: Crvena

Originalni tekst na enegleskom na: socialeurope.eu

Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA (CRVENA) i Centar za ženske studije Beograd (CŽS) realiziraju istraživački projekat “Vratiti svoje vr(ij)eme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama zasnovana na istraživanju” (Taking back the time: a research-based campaign for equitable housework habits among Millennials & Zoomers), uz podršku Balkan Trust for Democracy.

Žene su te koje obavljaju veći dio neplaćenih kućnih poslova, bez obzira na obrazovanje i radni status. U kontekstu zdravstvene i ekonomske krize, mlade žene su posebno ranjiva grupa koja se suočava s dvostrukim rizikom. Šanse za zaposlenje za mlade žene su inače male, a u vrijeme pandemije izlazak iz privatne sfere na tržište rada je dodatno otežan. Pored toga one su u doba pandemije, preuzele i veći teret neplaćenog rada u kući. 

Želimo da čujemo i tebe!

Ako si dio grupe mladih žena (19-34) koje obavljaju kućni rad u najširem značenju tih riječi, pridruži se našem istraživanju. Pomozi da što bolje razumijemo položaj i iskustva mladih žena u kontekstu COVID-19 pandemije u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Fokus grupe bit će organizovane u #online formatu tokom septembra, a vodit će ih istraživački timovi CŽS i Crvena. U formularu za prijavu molimo te da označiš sve potencijalne datume za učešće koji bi ti odgovarali.

Rok za prijavu: 7. septembar

Link za prijavu: Ovdje

Crvena vas poziva da se prijavite za učešće na predavanjima u okviru drugog ciklusa našeg obrazovnog programa Politike svakodnevnice. Na redu je Modul Rad i odmor, a biće realizovan od 05. do 09. aprila 2021. godine i to putem Zoom platforme. Modul donosi 5 predavanja koja iz različitih perspektiva razmatraju istoriju, sadašnjost i budućnost radnih odnosa u svijetu i u našim zemljama.

Ukoliko ste zainteresovani molimo vas da se prijavite na sljedećem linku ili putem info@server1.lab387.com

Detaljni program, opise predavanja i biografije predavačica i predavača možete vidjeti ovdje.

Program se realizuje uz podršku Olof Palme Center International.

Vidimo se!