Crvena vas poziva na posljednju, šestu u nizu od Šest šetnji kroz stvarni grad:

Nevidljiva potka orijentalnog Sarajeva

koju će voditi  Jasenka Čakarić

19.02.2022 u 10.30

Mjesto susreta: mahala Kovači, Ulica Očaktanum kod broja 24

NEVIDLJIVA POTKA ORIJENTALNOG SARAJEVA

Ono što svi znamo je to da je razvoj Sarajeva, kakvog danas poznajemo, započeo u XV vijeku kada su Osmanlije zauzele srednjovjekovnu župu Vrhbosnu, trajno se naselili i ovdje utemeljili orijentalni tip grada, karakterističan po tradiciji funkcionalne odvojenosti stambenih zona – mahala i zanatsko-poslovne zone – čaršije. Znamo i to da su prostornu organizaciju Sarajeva tada obilježili „importovani” feudalni društveni odnosi, religijski i porodični običaji i odnos prema privatnosti (mahale – porodica, komšije, prijatelji, priroda) i javnosti (čaršija – zanati, trgovina, komunikacija, kultura).

A ono što ne znamo (ili što nam nije vidljivo) je to da se intrazonska prostorna organizacija mahala temeljila na načinu života unutar granica islamskih religijskih običaja i dogmi, a da je odnos privatno-javno formirao jedinice urbane matrice čiji je osnovni modul činila jednoporodična kuća. Odnosno, način organizacije svakodnevnog života u mahalama učinio je da su one postale važan znak genius locija stvarne urbane matrice – nevidljiva potka funkcionalne organizacije fizičke strukture grada ovog vremenskog razdoblja.

Proces transformacije te nevidljive potke orijentalnog Sarajeva započeo je krajem XIX vijeka. Tada je feudalno društveno uređenje zamijenjeno kapitalističkim, a prirodna, socijalna i fizička osnova orijentalnog tipa grada srednjeevropskim modelom prostorne organizacije, što je uveliko izmijenilo sarajevsku urbanu tradiciju. Proces transformacije mekog tkiva mahala nastavljen je i u vremenima i u društvenim uređenjima koja su uslijedila, i nažalost još traje, a koncept odnosa privatno-javno više nikada nije zaživio u svom izvornom obliku. Tako danas, obmanuti vibracijama tranzicijskog društva, urbanisti i arhitekti odbacuju tradicionalno kao konzervativno, a novo prihvataju kao napredno i time potiču osiromašenje prostorno-funkcionalne kompozicije mahala, njihovog kulturološkog i socijalnog konteksta, oblikâ i harmonije s prirodom.

Zato ćemo u šetnji razgovarati o svemu ovome što znamo ili ne znamo (ili nam nije vidljivo) o orijentalnom Sarajevu – o ideji da svaka nevidljiva potka grada, kao i čovjek, mora pripadati nekom podneblju, nekom kraju, nekoj tradiciji.

Pridružite nam se!

Jasenka Čakarić je profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, pri Katedri za urbanizam i prostorno planiranje. Tu je diplomirala, magistrirala i doktorirala na temama iz oblasti transformacija urbanih konteksta potaknutih vodnim prisustvom. Autorica je i koautorica više naučnoistraživačkih radova i dvije naučne knjige. Učestvuje u izradi ekspertiza i studija iz oblasti urbanizma i prostornog planiranja, a stručnu praksu nadograđuje izradama i realizacijama urbanističkih i arhitektonskih projekata, kao i saradnjom sa istraživačkim institucijama, zavodima i organizacijama.

Prijavite se na info@server1.lab387.com

Projekat podržava German Federal Foreign Office, Goethe-Institut i drugi partneri. goethe.de/relieffund #irf2021 

Za dodatna pitanja možete pisati na info@server1.lab387.com

Crvena vas poziva na petu u nizu od Šest šetnji kroz stvarni grad:

Arhitektura zgužvanog grada, zig-zag, gore-dole

koju će voditi Dunja Krvavac i Nedim Mutevelić

12.02.2022. u 10:30 

Mjesto susreta: Polazna stanica žičare

Sarajevo je poznato kao grad u kotlini, sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 550m. Grad se uglavnom shvata kao prostor između planina, ali prema geografskoj definiciji – Sarajevo jeste grad na planini, neodvojiv od svoje dinamične topografije.

Analize razvoja grada uglavnom govore o uticajima, epohama i slojevima u okviru linearne konfiguracije grada od istoka prema zapadu, a analize arhitektonskih objekata se svode na analize stilova, pravaca, imena autora, istorijskih događaja.

Cilj ove šetnje je da ponudi nešto drugačiju perspektivu i grad posmatra vertikalno. Pažnju ćemo usmjeriti na topografiju koja je oblikovala grad, na pojedine arhitektonske objekte ili fenomene kojima se arhitektura prilagođavala, na raznolike mogućnosti koje nudi, ali i izazove koje stvara u svakodnevnom životu. 

Upoznajmo grad vertikalno i trodimenzionalno, upalimo digitalne mape i kompase, pratimo visine i poglede, obratimo pažnju na prostor koji nas okružuje.

*Šetnja će trajati najmanje 4 sata

Prijavite se na info@server1.lab387.com

Dunja Krvavac je rođena u Sarajevu gdje završava srednju školu kao International Baccalaureate student u Drugoj gimnaziji Sarajevo. 2017. godine stiče zvanje inžinjerke arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, te upisuje master studij na temu urbanističkog planiranja i projektovanja na temu inkluzivnog urbanizama i dizajna baziranog na migracijama. 2018. godine je kao Erasmus+ student provela jedan semestar na Norwegian University of Science and Technology u Trondheimu, Norveška, gdje se fokusirala na urbanističko planiranje i projektovanje. Tokom studiranja postaje članica udruženja LIFT – prostorne inicijative, gdje je 2019. godine postala Design Team Leader, a 2020. i Project Coordinator za Dane arhitekture Sarajevo i nekoliko drugih LIFT-ovih projekata.

 

Nedim Mutevelić je arhitekta iz Sarajeva. Studije završava na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu (2005-2011) i na Barcelona School of Architecture – ETSAB (2009-2010). Suosnivač Dana arhitekture (2008), organizacije LIFT – prostorne inicijative (2012) i urednik knjige ‘3650 Dana savremene arhitekture u Sarajevu’ (2018). Suosnivač je arhitektonskog studija FILTER (2009), autor brojnih projekata nagrađenih na internacionalnim i lokalnim arhitektonskim konkursima i nekoliko projekata nominiranih za EU Prize for Contemporary Architecture – Mies van der Rohe Award (2015, 2022) i Aga Khan Award for Architecture (‎2014-2016, 2022). Asistent na Katedri za arhitektonsko projektovanje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu (2018-) Jedan od koordinatora programa Dana i Noći arhitekture i koordinator projekta Lift Sarajevo! (2021-)

Projekat podržava German Federal Foreign Office, Goethe-Institut i drugi partneri. goethe.de/relieffund #irf2021

Za dodatna pitanja možete pisati na info@server1.lab387.com

#6šetnjikrozstvarnigrad #šetnja #crvena_sarajevo #zigzaggoredole #zgužvanigrad #arhitektura #dunjakrvavac #nedimmutevelic #irf2021

Crvena vas poziva na četvrtu u nizu od Šest šetnji kroz stvarni grad:

ABC socijalističkog planiranja – 30 godina poslije

koju će voditi Boriša Mraović

30.01.2022. u 10:30

Mjesto susreta je ispred zgrade Općine Novi Grad Sarajevo

Potreban nam je prokleto dobar plan. Bez takvog je, sve je jači konsenzus i naučnih zajednica i javnosti i politike, generacija koja stasava osuđena na progresivno pogoršavanje uslova za život. Sposobnost da zajednički zamišljamo budućnost kao ono što zavisi od sadašnjih uslova je jedna od onih koja nas čini ljudima. I tu leži tračak nade. Zbog toga je na onima praktično angažovanim u tom polju danas ogromna odgovornost, dok su im političke okolnosti izrazito nenaklonjene. Iskustva planiranja u socijalizmu, njegovi dometi i ograničenja su nam za novi plan vrlo važna. Nešto od toga ćemo ispitati tokom šetnje sarajevskim naseljem Alipašino polje. Plan za naselje nastaje početkom sedamdesetih godina i izraz je najnovijih saznanja u domeni prostornog i društvenog planiranja tadašnjeg jugoslovenskog socijalizma. U šetnji razmatramo istorijski kontekst nastanka plana i njegove realizacije, specifične izazove na koje su planeri ovog i drugih naselja koja nastaju u tom periodu nastojali da odgovore, te transformaciju koje je naselje doživjelo u 21. vijeku.

Boriša Mraović radi u Udruženju za kulturu i umjetnost Crvena, na istraživačkim, uredničkim i organizacijskim poslovima. Sarađivao je sa brojnim lokalnim i internacionalnim organizacijama, univerzitetima i istraživačkim institucijama. Objavio je više članaka u stručnim časopisima, poglavlja u nekoliko zbornika, te brojne kraće tekstove za različite printane i elektronske medije.

Prijavite se na info@server1.lab387.com

Projekat podržava German Federal Foreign Office, Goethe-Institut i drugi partneri. goethe.de/relieffund #irf2021 

Za dodatna pitanja možete pisati na info@server1.lab387.com

#6šetnjikrozstvarnigrad #šetnja #crvena_sarajevo #planiranje #socijalizam #borisamraovic #irf2021

*****

Crvena vas poziva na treću u nizu od Šest šetnji kroz stvarni grad:

„Mijenjajuća ljepota stambene arhitekture “

Nihad Čengić 

12.01.2022,  u 18:00

Arhitektura generalno, kao i arhitektura stambenih zgrada, obavezno je povezana sa ljepotom. Ona može biti raskošna, nametljiva, umjerena ili sakrivena. Arhitektonska profesija XX vijeka razumije ljepotu kao red, sklad arhitektonskih elemenata, kao kompoziciju, proporciju, ritam, boju, materijal, dekoraciju, svjetlo i sjenu. Neke elemente ljepote arhitekture, kao što su arhitektonski elementi (npr. krov), materijal, proporcija i boja, domen su urbanizma. Važnost i dogovor o ulozi i odgovornostima jednih i drugih, posebno urbanista, pokazani su i regulisani zakonodavnom materijom o gradu XX vijeka.

Laici vjeruju da su profesije arhitekture i urbanizma savladale vještine gradnje ljepote. Stanovništvo i korisnici grada, nekada kritički, a nekada slijepo, datu ljepotu arhitekture ugrađuju u svoje kriterije lijepoga. Oni ne znaju da su ove profesije, početkom XXI vijeka, u traganju za slobodom i opirući se redu, odustale od svojih dugo njegovanih kriterija ljepote. Pri tome, novi kriteriji nisu postavljeni.

Najstarija poznata teorija i pravila gradnje ljepote stambene arhitekture u Bosni i Hercegovini zapisani su u religijskim knjigama. Ova teorija nas uči da je vanjska ljepota obavezno izraz unutrašnje ljepote. Ona poziva na „ljepotu bez arogancije“.

Reprezentativan primjer mijenjajuće ljepote stambene arhitekture XX i XXI vijeka manifestovan je u nekadašnjoj Džafera mahali u Sarajevu, u današnjim ulicama Gabelina i Avde Sumbula. Ove ljepote su izgradili arhitekti S. Midžić, S. Cindrić i A. Zec.

Nihad H. Čengić docent je na Arhitektonskom fakultetu Sarajevo gdje je diplomirao, specijalizirao, magistrirao i doktorirao iz oblasti urbanizma i prostornog planiranja na Arhitektonskom fakultetu Sarajevo. Trenutno obavlja dužnost šefa katedre za Urbanizam i prostorno planiranje na Arhitektonskom fakultetu Sarajevo.Više od dvije decenije intenzivno sarađuje sa međunarodnim istraživačkim institucijama. Učesnik je i organizator brojnih međunarodnih radionica, seminara i ljetnih škola. Radi na naučno-istraživačkim projektima za domaće i strane javne institucije. Radove iz oblasti obrazovanja u arhitekturi i urbanizmu, urbane forme, vlasništva i konflikta u zemljama tranzicije, objavljuje u domaćim i stranim publikacijama i knjigama.

Šetnja počinje na raskršću Kralja Tomislava i Gabeline

Broj šetača i šetačica je ograničen.

Prijavite se na info@server1.lab387.com 

Projekat podržava German Federal Foreign Office, Goethe-Institut i drugi partneri. goethe.de/relieffund #irf2021 

Za dodatna pitanja možete pisati na info@server1.lab387.com

#6šetnjikrozstvarnigrad #šetnja #crvena_sarajevo #stambenaarhitektura #nihadčengić #irf2021

**

Crvena vas poziva na drugu u nizu od Šest šetnji kroz stvarni grad:

Do policijskog sata: Ženski pokret u Sarajevu u izgradnji novog svijeta

Andreja Dugandžić

22.12.2021. u 18:00

Iz Omladinske1., prvi sprat, u Dalmatinsku 2., sprat nepoznat, od Ključa u Trampinoj do “Ambasade” u Čizmedžiluku, o Olgi, Azri, Bahri, Štefici, Ciliki i Veri, o Radojki i Borki. Preko štrajka do ustanka, iz kafane u apoteku, iz škole u borbu, iz zatvora u slobodu.

Pohodićemo skrivena mjesta i evocirati različite epizode iz istorije ženskog pokreta u Sarajevu, radničkih štrajkova, organizacije oružanog i ilegalnog rada i otpora, do uspostavljanja i djelovanja  Antifašističkog fronta žena.

Šetnja je mali doprinos historiografiji grada Sarajeva u kojoj se organizovano učešće žena sustavno zanemaruje, uprkos njegovom očiglednom značaju u emancipatorskom projektu naših zemalja i naroda u drugoj polovini 20. stoljeća. Mi ćemo iskoristiti ovu priliku da se prisjetimo te uloge kao i žena koje su na mnoštvo načina doprinjele izgradnji novoga svijeta.

Andreja Dugandžić je producentica, istraživačica, feministkinja i umjetnica. Živi u Sarajevu i radi u Crvenoj. Već dugi niz godina istražuje istoriju i nasljeđe ženskog antifašističkog pokreta u Jugoslaviji i bavi se njegovim umjetničkim i političkim aplikacijama. 

**

Broj šetača i šetačica je ograničen.

Prijavite se na info@server1.lab387.com 

O mjestu susreta bićete obaviješteni.

Trajanje šetnje je oko dva sata.

Nakon šetnje planirano je druženje u štabu AFŽ-a

**

Projekat podržava German Federal Foreign Office, Goethe-Institut i drugi partneri. goethe.de/relieffund #irf2021

**

29 i 30. novembar i 02. decembar 2021.

Crvena vas poziva da učestvujete u trodnevnom diskurzivnom programu pod nazivom Privatno-javno-zajedničko. Program realizujemo u okviru projekta koji je posvećen ispitivanju različitih modela upravljanja zajedničkim i osnovnim dobrima. Trodnevni program čine dva online predavanja, projekcija filma i vezana diskusija, a cilj im je potaknuti kritičku raspravu o dominantnim modelima vlasništva i upravljanja javnim resursima, kao i o mogućim alternativnim modelima.

Program:

29. novembar u 18:00 sati online (zoom)

Iva Marčetić – Stambene politike u službi društvenih i prostornih (ne)jednakosti.

Predavanje se bazira na knjizi istog naslova koju je početkom godine izdala udruga Pravo na grad. Na predavanju ćemo pratiti povijesni slijed stambenih politika počevši od proizvodnje stambenog prostora kroz samoupravni sustav do financijalizacije stanovanja, odnosno trasirat će se put transformacije odnosa prema stambenom pitanju, kao i prostorni otisak ovih transformacija. Bit će prikazan kontinuitet proizvodnje prostornih nejednakosti temeljenih na stambenom statusu, bez obzira na razlike u načinu proizvodnje stambenog prostora, kao i razmjeri nejednakosti koji ovise o prisutnosti redistributivnih mehanizama koji se značajno razlikuju od perioda do perioda. Prikupljeni podaci o stambenim statusima, cijenama najma, kao i prostornoj distribuciji takvih stambenih jedinica mapirani su na prostoru Zagreba kako bi što zornije razumjeli kako specifične stambene politike utječu na razvoj grada i time u polje javne rasprave uveli širi argumentacijski spektar koji se bazira na analizi prostornih i ostalih dostupnih podataka.

Iva Marčetić je arhitektica i aktivistica, autorica knjige Stambene politike u službi društvenih i prostornih (ne)jednakosti. Živi i radi u Zagrebu.

Na: https://us02web.zoom.us/j/81157448353

30. novembar u 18 sati, online (zoom)

Biljana Đorđević – Obećanja i izazovi novih participativnih praksi

U čemu je vrednost političke participacije i demokratske deliberacije i da li je opravdan strah od kooptiranja participativnih i deliberativnih praksi i institucija? Na ova pitanja ću odgovarati preispitivanjem razlike između participacije odozgo i participacije odozdo. Participacija odozgo je proces kada elite odnosno nadležni organi pozivaju građane da uzmu učešća u procesu donošenja odluka – demokratizacija koju usmerava potreba za (dobrim) upravljanjem. Participacija odozdo je proces u kojem društveni pokreti preosmišljavaju participativne strukture upravljanja odnosno stvaraju ove strukture tamo gde ih nema sa ciljem produbljivanja demokratije i ostvarivanja socijalne pravde. Tokom predavanja ću se posebno oslanjati na autore koji prave razliku između participacije odozgo i participacije odozdo, ali i na primere demokratskih inovacija odnosno participativnih institucija iz više zemalja, uključujući i sopstveno iskustvo organizovanja prvih dveju građanskih skupština u Srbiji tokom 2020. godine.

Biljana Đorđević je docentkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gde predaje Savremenu političku teoriju, Kulturu ljudskih prava, Političku kulturu i politički poredak i Političku filozofiju i pitanja roda na osnovnim i poslediplomskim studijama. Oblast njenog istraživanja su agonistička, participativna i deliberativna teorija demokratije, aktivističko građanstvo, politička etika migracija, konstitutivna moć i socijalni konstitucionalizam. Članica je Predsedništva Udruženja za političke nauke Srbije i Srpskog udruženja za pravnu i socijalnu filozofiju, kao i Upravnog odbora A11 – Inicijative za ekonomska i socijalna prava. Biljana je aktivistikinja političkog pokreta Ne davimo Beograd.

Na: https://us02web.zoom.us/j/85844288101

2. decembar u 18 sati, Olimpijski muzej Sarajevo

Projekcija filma i razgovor

Film: “Do posljednje kapi. Tajni rat za vodu u Europi“ (Up to the Last Drop: The Secret Water War in Europe)

Sinopsis filma: Ujedinjeni narodi zvanično su priznali vodu kao univerzalno ljudsko pravo. Međutim, takav zakon tek treba biti usvojen u Evropskoj uniji. Naime, u nekim članicama EU-a upravljanje vodenim resursima u rukama je privatnih kompanija, koje na sve načine pokušavaju osporiti taj zakon. U sljedećim godinama voda će biti najznačajniji resurs, a kontrola nad njim donosit će ogroman profit. Hoće li taj zakon stupiti na snagu i kako treba spriječiti monopol nad tim resursom?

Nakon filma, Alma Midžić (Crvena) i Safet Kubat (Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena) će razgovarati o pitanju upravljanja vodnim dobrima u Bosni i Hercegovini, o problemima koji ga okružuju, najskorijim trendovima, te o inovativnim načinima putem kojih je odnose u ovim domenama moguće mijenjati.

Alma Midžić je istraživačica u domenu analize zajedničkih dobara (commons), sociopolitičkih dimenzija urbanih transformacija, rada lokalne samouprave i zaštite prirodne sredine. Završila je Političke nauke, smjer Politologija u Sarajevu i magistrirala na regionalnom Master programu Demokracija i ljudska prava u jugoistočnoj Europi na temu “Društveni pokreti i borba za zajednička dobra: slučaj Hrvatske”. Trenutno završava interdisciplinarni akademski master Zaštita od prirodnih katastrofa. Ima dugogodišnje aktivističko iskustvo u podršci lokalnim inicijativama, organizovanju i vođenju grupa, uspostavljanju organizacija, edukaciji te monitoringu rada organa javne uprave. Radila je za lokalne i međunarodne organizacije, kao istraživačica na projektima vezanima za zajednička dobra, lokalnu infrastrukturu, položaj žena te participativnu demokratiju. Objavila je više članaka, eseja, i komentara u zbornicima, časopisima i digitalnim pubikacijama. Aktivno sudjeluje u borbama protiv raznih oblika eksploatacije prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini.

Safet Kubat je doktorant pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu, uža naučna oblast politička ekologija. Dugogodišnji je aktivista, osnivač i lider pokreta Rijeke Bosne i Hercegovine “Budi promjena”. Ima višegodišnje iskustvo u javnom zdravstvu. Pored formalnog obrazovanja, obrazovao se i na Institutu za digitalni marketing. Radio je kao konsultant na velikom broju ekoloških projekata, autor je više naučno-istraživačkih radova, i nekolicine studija i strategija. Ima ogromno organizaciono iskustvo, kao i projektno. Nekada je radio i političke kampanje. Angažiran je na predmetu Zdravstvena ekologija, na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Zenici, kao stručnjak iz prakse.

——————————————————————————————————————

Program je omogućio Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine

Realizaciju su pomogli: Al Jazeera Balkans, Small planet documentary production house, Olimpijski muzej Sarajevo

——————————————————————————————————————-

Šest šetnji kroz stvarni grad

Socijalno distanciranje i sigurnosne mjere koje su postale norma u vrijeme pandemije, promijenili su način na koji se družimo i sudjelujemo u zajedničkim aktivnostima. Sve je rjeđi postao, i k tomu još i zebnjom prošaran, jedan ključni sastojak zajedničkog života i društveno-političkog sudjelovanja – biti i stvarati zajedno u stvarnom prostoru i vremenu.

Kroz seriju od Šest šetnji kroz stvarni grad, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA će u Sarajevu, u periodu od novembra 2021. do februara 2022.godine ispitivati neke historijske epizode, nevidljive bilješke i odnose koji mogu poslužiti kao smjernice u projektu obnove i rekreacije svijeta unutar, nakon i s onu stranu krize.

Šetnje koje razvijamo produžetak su našeg dugogodišnjeg interesa i praktičnog angažmana u  proučavanju urbanog prostora, njegovih mogućnosti, mijena, razvoja i involucija. Hodajući, otkrivamo topografske, istorijske, arhitektonske, sociološke, akustične, emotivne i druge značajke grada i prostora, nastojeći njihovu međusobnu vezu sagledati i kao historijsku evoluciju, ali i kroz prizmu svakodnevnog života i mogućnosti koje nam prostor pruža ili onemogućava. Kao zajedničko, fizičko, prostorno i emotivno iskustvo, hodanje je jedan mogući način da mu se pristupi – skupa, na nogama, u potrazi, oprezno, odgovorno, na djelu, u pokretu.

Šetnja 01: „Zvučne kulise grada Sarajeva“

20.11.2021, od 10:30

Pozivamo sve zainteresirane na prvu u nizu šetnji, pod nazivom „Zvučne kulise grada Sarajeva“ koju će voditi Haris Sahačić.  U četverosatnoj šetnji po Sarajevu osluškivati ćemo i istraživati akustične odnose koji u sudejstvu sa prirodom i njenim zakonitostima tvore zvučnu sliku prostora u kojem živimo i koja je sastavni dio našeg identiteta. U razgovoru i kroz nekoliko vježbi slušanja, naučiti ćemo nešto o zvučnim kulisama grada, ljudskom utjecaju na stvaranje zvuka, arhitekturi zvuka u javnom prostoru, akustičnoj slici grada Sarajeva, te stapanju buke i tišine.

Trajanje: cca 4 sata

Polazak sa: ugla Vilsonovog šetališta i ulice Franje Račkog

Krajnja tačka: Trebević

Preporučujemo da se toplo i udobno se obučete i ponesete vlastite slušalice

Crvena snosi troškove karte za žičaru do Trebevića, a pobrinut ćemo se i za osvježenje.

Broj šetača i šetačica je ograničen.

Prijavite se na info@server1.lab387.com 

Haris Sahačić  je oblikovatelj medija iz Sarajeva. Diplomirao je 2011. godine fine umjetnosti na Katedri za eksperimentalni radio Fakulteta za medije Bauhaus Univerziteta u Weimaru. Dio je operativnog tima Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA od 2012. godine. Šef je audio produkcije i rukovodi administrativnim operacijama. Autor je brojnih umjetničkih i umjetnički angažiranih projekata realizovanih u različitim audio i multimedia formatima. Trenutni fokus njegovog rada su nevidljive veze društvenosti, javnosti i valne, elektromagnetne stvarnosti na autorskom projektu „Kvintesencija kao javni prostor“.

Projekat podržava German Federal Foreign Office, Goethe-Institut i drugi partneri. goethe.de/relieffund #irf2021

**

• Učionice
• Šetnje
• Politike svakodnevnice

Nedjelja, 26.09.2021.

Historijski muzej Bosne i Hercegovine, od 10:00 do 14:00

Crvena i Janey &  The Craftimation Factory vas pozivaju na umjetničku radionicu “Sacred stitches”, koja će se održati u nedjelju, 26.09.2021.godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, u trajanju od 10.00 do 14.00 sati.

Radionicu će voditi tekstilna umjetnica i pedagoginja Janey Moffat, a realizira se kao dio tekstilnog projekta Bandage Me Better koji “veže, povezuje, liječi”.

Cilj radionice je kreirati jedan zajednički pačvork koji će oslikavati odnose sa predmetima koji čine i prate našu svakodnevnicu. Umjetnost pačvorka podrazumijeva međusobno spajanje dijelova tkanina različitih boja i uzoraka u jednu cjelinu. Praksa se popularizirala  u vrijeme vojne diktature Augusta Pinocheta, u formi arpillerasa, pačvork prekrivača koji tada nastaju kao vid ženske subverzije i otpora diktaturi. Ženske grupe širom svijeta koriste umjetnost pačvorka kako bi upisale, opisale i oslikale osobne i društvene kronike.

Materijal za radionicu je obezbijeđen, a učešće je otvoreno za sve uzraste i razine znanja. Učesnici i učesnice se pozivaju da na radionicu donesu komad tkanine ili materijala na kojem će raditi tokom radionice.

Janey Moffatt je završila studij umjetnosti na West Dean College-u i englesku književnost na Sveučilištu Leeds. U dobrotvornoj organizaciji, The Craftimation Factory, koju je sa svojom majkom osnovala 2013.godine, spaja likovnu umjetnost sa zanatskim tehnikama, i organizira umjetničke aktivnosti za sve, osobito one koji se suočavaju s preprekama.Duboko pogođena odrastanjem u vrijeme Sjevernoirskog sukoba, u svom radu istražuje konflikte i opresije, kao i metode suočavanja i nošenja sa traumama. 

“Moji su preci bili tkalci platna i dok šivam razmišljam o tome kako nas tkanina povezuje kroz vrijeme i prostor. “

Broj mjesta je ograničen. Prijave šaljite na info@server1.lab387.com

Radionica se realizuje uz podršku Olof Palme International Centra

• Učionice
• Šetnje
• Politike svakodnevnice

Srijeda, 07.07.2021. u 18:00.

Historijski muzej Sarajevo

Danas je problem klimatskih promjena opravdano postavljen kao centralni problem održivog razvoja i smanjenja siromaštva. Utjecaji klimatskih promjena imaju potencijal da obezvrijede teško stečene uspjehe i napredak prema ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva čovječanstva. Tokom posljednjih godina postala je očita i jasna činjenica da su klimatske promjene jedne od najvećih prijetnji ekološkoj stabilnosti planete Zemlje. Zahvaljujući neujednačenom i nereguliranom razvoju, klimatski poremećaji predstavljaju snažan izazov za svaku zemlju na planeti.

Bolje gospodarenje šumama ima ključnu ulogu u suočavanju sa klimatskim promjenama jer su klimatske promjene i šume funkcionalno povezane. Na globalnoj razini računa se da približno 18% od globalne emisije stakleničnih plinova (GHG) nastaje kao rezultat sječe i degradacije šuma. S druge strane, promjene globalne klime već vrše pritisak na šumu kroz višegodišnje povečanje temperature, izmijenjene režime padavina i u zadnje vrijeme vrlo česte ekstremnije vremenske prilike. Istovremeno šume i drveče proizvode “ponore/zamke” i pohranjuju ugljen dioksid, imajući tako glavnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. S druge strane, kada je šuma uništena, na golo posječena i spaljena, postaje potencijalni izvor emisije gasova koji stvaraju efekt staklenika, a među gasovima dominira ugljični dioksid.

Šumski resursi u Bosni i Hercegovini pokrivaju oko 50% od ukupne površine zemlje. Značajan su izvor zaposlenja (u šumarstvu, drvnoj industriji) i energije (drvo za ogrjev, uglavnom od šumskih ostataka). Oni su također značajan izvor sporednih šumskih proizvoda (gljive, šumski plodovi i šumsko ljekovito i drugo bilje) i prostrano stanište za divljač. Mi smo do sada malo vodili računa o klimatskim promjenama, ali se i kod nas sve više vide negativni učinci i oni se iz godine u godinu multipliciraju. U predavanju ću se osvrnuti na problem sječe šuma i njene degradacije koje predstavljaju drugi po redu uzrok globalnog zagrijavanja, ali i na gradske zelene površine i njihovu ulogu u ovom procesu.

Prof. dr. Dalibor Ballian rođen je u Sarajevu 09. kolovoza 1962 godine. U rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu, te Šumarski fakultet. Za asistenta na fakultetu je biran 1995. godine, te prolazi kroz sva nastavnička zvanja, do redovitog profesora. Objavio je veći broj znanstvenih radova iz oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja, te  ekologije šuma, publicirajući samostalno ili u suautorstvu preko 220 znanstvenih radova. Autor je i suautor više monografija, te poglavlja u zbornicima. Prezentovao je radove na brojnim konferencijama, i sarađivao je kao recenzent sa brojnim znanstvenim časopisima iz zemlje i svijeta. Objavio je četiri univerzitetska udžbenika veznih za šumarsku genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, kao i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća, a objavio je i stotine popularnih članaka sa različitom tematikom

*Realizira se uz podršku Olof Palme Internacional Center

• Učionice
• Šetnje
• Politike svakodnevnice

Četvrtak, 19.11.2020. online u 18:00

Možete se prijaviti na: info@server1.lab387.com

Zadovoljenje osnovnih potreba društva bazira se na dostupnosti prirodnih resursa i relativnoj stabilnosti ekosistema. Uprkos tehno-optimizmu prošlog veka, ovo pravilo važi i za 21. a vrlo verovatno i za naredne vekove, no to nas ipak nije sprečilo da kao čovečanstvo zapadnemo u kompleksnu ekološku i društvenu krizu. U izlaganju ćemo obraditi jedan od većih problema – otuđivanje, komodifikaciju i privatizaciju vode i vodnih dobara. Ekstraktivizam je nužni pratilac kapitalističkih modela proizvodnje i potrošnje, a u slučaju vode on može ugroziti i osnovna ljudska prava uključujući i samo pravo na život. Pitka voda, izvorišta, lekovita voda, vodosnabdevanje, zatim okeani, reke i drugi vodotokovi u većini zakonskih okvira i kulturnih normi nominalno se tretiraju kao javna ili zajednička dobra, no u praksi se stvari komplikuju. Da li pitka voda sme biti roba? Čije su obale i vodno zemljište? Jesu li privatni partneri bolji domaćini u uslugama vodosnabdevanja? Šta su usluge prirode i šta to tačno “zagađivač plaća”? Osvrnućemo se posebno i na postsocijalističku dinamiku privatizacije u regionu i aktuelni problem minihidroelektrana.

Iva Marković je istraživačica političke ekologije, aktivistkinja i konsultantkinja za zaštitu životne sredine iz Beograda. Trenutno se bavi upravljanjem prirodnim resursima u organizaciji PolEkol, vodom kao zajedničkim dobrom kroz inicijativu Pravo na vodu i radi kao koordinatorka za Srbiju kampanje Save the Blue Heart of Europe protiv malih hidroelektrana na Balkanu. Zanimaju je društveni aspekti klimatskih promena, zajednička dobra (commons), ekofeminizam, pravedna energetska tranzicija i levo-zelene politike. Radi na osnivanju mreže Žene za reke.